Svaka šesta osoba u svijetu danas pati od nekog oblika neuroloških poremećaja. U pokušaju da se obuzda ova pandemija, neuroznanstvenici širom svijeta sve se češće udružuju u nizu multinacionalnih i interdisciplinarnih suradnji. A ta suradnja otvara novo pitanje: kako osigurati pravičan glas u razvoju i pristupu tim tehnologijama?

Znanstvena diplomacija

Odgovor je, smatraju neki, u neurodiplomaciji. Riječ je o ideji da se ciljevi održivog razvoja i znanstvenih otkrića postignu suradnjom između vlada, akademika, neprofitnih organizacija i poduzetnika iz cijelog svijeta.

Neurodiplomacija je grana znanstvene diplomacije u nastajanju koja proučava međunarodnu suradnju u područjima neuroznanosti, neurotehnologija i umjetne inteligencije. No, što je uopće dovelo do pojave neurodiplomacije i zašto nam je potreban međusobni razgovor vlada, neprofitnih organizacija, akademika, poduzetnika i šire javnosti? 

Upravljanje podacima

Ljudi su oduvijek bili fascinirani mozgom. Pokušaji mapiranja mozga mogu se pronaći i u medicinskim ilustracijama iz antičke Grčke, a ova fascinacija traje i danas, kaže dr. Mohammed Mostajo-Radji, istraživač na Sveučilištu California Santa Cruz i član grupe Brainengineers. Njegov interdisciplinarni tim proučava neuronske interakcije tijekom kortikalnog razvoja.

Razvojem neurotehnologija i obrade velikih podataka, pojavila su se nova pitanja u vezi s upravljanjem neuronskim podacima i zastupljenošću različitih skupina u neuroznanstvenim otkrićima.

Velika nepovezanost

Mostajo-Radji u časopisu iScience, upozorava na veliku nepovezanost između vlada i akademske zajednice, poduzetništva i neprofitnih organizacija koje se bave neuroznanošću. Taj se jaz doduše počeo zatvarati tijekom proteklog desetljeća s projektima kao što je BRAIN Initiative. Ipak, čeka nas još puno posla želimo li osigurati veću pravednost i uključenost, kako u znanstvenim otkrićima, tako i u pristupu razvijenim tehnologijama.

Neuroprava i neuroetika

Mostajo-Radji sugerira da bi se ta suradnja trebala usredotočiti na pet područja: neuroprava, upravljanje podacima, trgovinu neurotehnologijama, obrazovanje i međuljudsku razmjenu.

O neuropravima i neuroetici već se vode brojne velike rasprave na najvišim razinama. Istodobno, ne smije se zaboraviti da neurotehnologije i liječenje neuroloških bolesti predstavljaju tržište vrijedno 200 milijardi dolara i da će to tržište sljedećih godina samo rasti. Stoga je, smatra Mostajo-Radji, ključno osigurati ravnopravni pristup ovim tehnologijama.

Međusobno nerazumijevanje

Smisao je znanstvene diplomacije da pokuša spojiti znanost, vlasti i industriju. Problem je što kreatori politike i diplomati obično znaju jako malo o temeljnim znanostima, dok znanstvenici nemaju dublji uvid u razna globalna pitanja. Kad i sjednu zajedno za isti stol, oni se obično ne razumiju najbolje.

"Moramo pokrenuti ljude da si postavljaju pitanja interdisciplinarne prirode. Na primjer, znanstvenici rijetko razmišljaju o tome kako njihov specifični rad pridonosi inicijativama poput Globalnih ciljeva održivog razvoja UN (SDG). Diplomati i političari nerado se pak pitaju tko su svjetski stručnjaci za određenu temu o kojoj će raspravljati i kako od njih zatražiti savjet", kaže Mostajo-Radji.

Helikopterska znanost

On upozorava na činjenicu da su mnoge zemlje nerazvijenog svijeta doživjele i još uvijek doživljavale ono što on naziva "helikopterskom znanošću": znanstvenici dolaze iz razvijenog svijeta, uzimaju uzorke, objavljuju radove i odlaze. Ovaj fenomen stvorio je osjećaj nepovjerenja, koji se može prevladati samo ako svi postanemo ravnopravni partneri.

Pandemija COVID-19 naučila nas je da mnogo toga možemo odraditi na daljinu. Ipak, laboratorijska znanost, kako u istraživanju tako i u obrazovanju, još uvijek kaska. No, što kad bismo to mogli promijeniti i omogućiti učenicima da razne visokokvalitetne eksperimente rade od kuće, u stvarnom vremenu, s bilo kojeg mjesta u svijetu?

"To bi uistinu omogućilo revoluciju u znanstvenom obrazovanju, stvarajući gotovo neograničene mogućnosti za multinacionalnu suradnju, kaže Mostajo-Radji koji sa suradnicima intenzivno radi na osmišljavanju takvog pristupa. "Neurodiplomacija je novo i uzbudljivo područje s mnogo prostora za rast, a sada je pravi trenutak da se postave velika pitanja i pokrenu hrabri projekti."