Prženje se nastavlja: i listopad 2019. najtopliji u povijesti

Protekli mjesec bio je najtopliji listopad otkako je mjerenja. Globalna temperatura bila je 0,69°C viša od tridesetogodišnjeg prosjeka

Sandro Vrbanus srijeda, 6. studenog 2019. u 14:55

Već peti mjesec u nizu naš se planet "prži" na rekordnim zabilježenim temperaturama. Već smo izvještavali kako su ovoga ljeta mjerenja pokazala rekordne mjesece, a trend se nastavio i duboko u jesen. Europski projekt Copernicus objavio je da je protekli listopad također bio najtopliji otkako je mjerenja.

Globalno je, kažu, izmjerena temperatura bila 0,69°C viša od prosjeka u razdoblju 1981.-2010., a ista je situacija zabilježena i u većini Europe. Istok i jugoistok našeg kontinenta bili su iznadprosječno topli, dok je sjever i sjeverozapad zabilježio nešto niže temperature od spomenutog prosjeka. Ukupno gledajući protekli je mjesec u Europi bio 1,1°C topliji od tridesetogodišnjeg prosjeka.

Cijeli svijet topliji

Arktik, SAD, Kanada, Bliski istok, Sjeverna Afrika, Južna Amerika, Rusija, Australija i istok Antarktike također su zabilježili natprosječne temperature tijekom listopada. Tek zapadni dio SAD-a i Kanade je bio nešto hladniji, zajedno s tropskim dijelom Afrike.

Listopad je tako u prosjeku zaključen kao najtopliji ikada, ali vrlo blizu listopada 2015. godine, od kojeg je bio zanemarivo topliji, za tek 0,01°C. Treći najtopliji listopad bio je onaj iz 2017. godine, hladniji od ovogodišnjeg za tek 0,09°C. Zaključno s ovim mjesecom čini se kako se Zemlja zagrijala za 1,2°C iznad predindustrijske razine.

Upozorenje znanstvenika

U skladu s ovim izvješćem ide i upravo odaslano upozorenje 11 tisuća svjetskih znanstvenika. Oni su potpisali studiju koja "jasno i jednoglasno" upozorava da se Zemlja nalazi u klimatskoj krizi. Moralna je obveza znanstvenika, kažu, upozoriti na neodržive razine globalnog zatopljenja.

Pozvali su cijeli svijet – politiku, privatni sektor i javnost – na snažnije akcije u području energetike, zagađenja, očuvanja prirode, proizvodnje hrane, ekonomije i upravljanja populacijom, kako bi se izbjegao najcrnji scenarij. U njemu bi, kažu, došlo do neviđene ljudske patnje zbog klimatske krize, te su potrebni ogromni napori svih kako bi se to spriječilo.