U srpnju 2019. Elon Musk je kratko, bez iznošenja detalja, onako kako oduvijek komunicira s javnošću, objavio da stručnjaci njegove tvrtke Neuralink osmišljavaju i izrađuju robotizirani stroj koji će pod kontrolom računala implantirati tanke žice izravno u mozak.

I tako kratka, vijest je javnosti i medijima (naviknutim da iza oskudnih Muskovih izjava obično slijede spektakularne stvari: električna vozila, tuneli za električna vozila, rakete za Mars, rakete koje električna vozila voze na Mars…) bila dovoljna intrigantna da pokrene lavinu pitanja: - Kakve žice? - U čiji mozak? - Zašto?

Majmun na aparatima

Već iduće informacije iz Neuralinka otkrile su kako ne samo da žice u mozgu nisu tek u fazi osmišljavanja i pokusa na miševima, nego su već i uspješno implantirane. Štoviše, ne samo da je obavljena implantacija, nego i praktična implementacija. Elon Musk jest poznat po svojim bombastičnim izjavama na koje smo se već navikli, ali ova je twitterski štura vijest ipak uspjela iznenaditi sve:

„A monkey has been able to control a computer with his brain.“ - „Majmun je svojim mozgom uspio kontrolirati računalo.“

Na lavinu novinarskih upita koji su potom uslijedili, Musk je samo dodao kako je ispitivanje na ljudima planirano za 2020. godinu (na što su njegov account na Twitteru doslovce zatrpale poruke dragovoljaca koji nude svoju glavu za bušenje i svoj mozak za ugradnju elektroda kojima će se povezati s računalom).

Neuralink je tako ponovo postao najusijanija tema na bioinženjerskim, bioničkim i medicinskim forumima diljem cijeloga svijeta. I svi bismo pretpostavljali da je posrijedi tek prenapuhani hype, kada iza svega ne bi stajao taj osebujni, bogati vizionar koji je do sada redovito ostvarivao praktički sve, pa i najnevjerojatnije najave svojih tehnoloških inovacija.

Što to Musk namjerava? Očito je kako ovdje više ne govorimo tek o „običnom“ korištenju umjetno inteligentnih računala za osnaživanje, boostanje znanosti, obrazovanja, medicine ili neke druge ljudske djelatnosti. Jer, čini se da Neuralink ne namjerava samo računalno potpomagati naš um, nego korištenje ljudskog mozga - na način kako to sada činimo - potpuno transformirati.

Mikroelektrode - neuralni implantati

Dakle, što je uopće Neuralink, gdje se sada nalazi sa svojim projektima i u kojim smjerovima namjerava ići dalje?

Neuralink je najjednostavnije definirati kratkom formulacijom: "To je tvrtka za mikročipiranje mozga“, no jasno je da nakon toga neminovno kreću nova pitanja. Što su mikročipovi mozga? Hoće li se njima pratiti naša lokacija, snimati naši razgovori ili nas se kontrolirati na neki drugi način? I zašto se ti mikročipovi - sve i da zaista imaju uporabnu vrijednost - moraju baš ugrađivati u mozak? Sve ovo još uvijek zvuči prilično nejasno i nedorečeno, a samim time pomalo jezivo, pa i prijeteće.

Do sada o tehnologiji koju razvija Neuralink znamo sljedeće: osnova cijelog projekta je neuralni implantat („mikročip“, ako više volite taj izraz), maleni elektronski sklop koji se sastoji od mikroelektroda čije ultratanke provodne niti („žice“) dosežu do precizno određenih specifičnih moždanih regija.

Dakle, posrijedi je malena elektronska naprava koja se sastoji od mikročipa (za sada ga u Neuralinku nazivaju kodnim imenom N1), na kojega se fleksibilnim nitima tanjim od ljudske dlake spaja više od 3.000 mikroelektroda, prethodno implantiranih u mozak. Svaka nit prenosi signale s 32 elektrode, a jedan takav mikročip s pripadajućim nitima i elektrodama može istovremeno bilježiti aktivnost oko 1.000 neurona.

Neuroni, stanice od kojih je mozak građen i koje su njegove osnovne funkcionalne jedinice, prilikom svojeg rada odašilju mikroelektrične impulse. Nuralinkov implantat je dizajniran tako da mikroelektrodama registrira te impulse iz ciljanih regija mozga (motoričkih, senzoričkih, vidnih, govornih…), te ih pomoću prijemnika prikuplja i prosljeđuje u računalo na daljnju obradu. Razvojni tim tvrdi kako je u mozak moguće odjednom ugraditi i do desetak N1 čipova s ukupno preko 30.000 elektroda.

Neminovna logika nas odmah vodi do najvažnijeg tehničkog pitanja: kako će točno jedan takav uređaj od preko 3.000 elektroda s pripadajućih stotinjak vodičkih žičica moći biti implantiran u mozak?

Musk je više puta izjavio da će postupak implantacije biti praktički bezbolan, uspoređujući ga s već uhodanim laserskim operativnim zahvatima na oku (kao što je LASIK-operacija za korekciju dioptrije). Neuralinkov N1 čip bi se implantirao bezbolno i sigurno pomoću posebno dizajniranog robotskog neurokirurškog aparata. U priopćenju iz Neuralinka stoji: „Izradili smo neurokirurški robotizirani stroj koji je sposoban implantirati šest niti (s ukupno 192 elektrode) u minuti. Svaka nit se može pojedinačno umetnuti u mozak s mikronskom preciznošću, čime se izbjegava oštećenje krvnih žila i kapilara mozga i postiže precizno ciljana implantacija u specifična područja mozga. "

Tri Neuralinkova cilja

Kada se o Neuralinku prikupe i poslože dostupni komadići informacija dostupni na Internetu, može se s priličnom sigurnošću rezimirati da njihov razvoj tehnologije moždanih mikročipova ide u koracima koji vode do tri cilja.

1. cilj:  Pomoć osobama koje su zbog bolesti ili traume izgubile su funkciju motorike i/ili osjeta, te liječenje bolesti i poremećaja s izvorištem u mozgu (epilepsije, demencije, psihičke bolesti)

Ovo je kratkoročno gledajući prvi cilj, ujedno i najprihvatljiviji „običnim ljudima“ koji imaju strah od nepoznatih i novih tehnologija. Neuralinkov mikročip može pomoći nepokretnima, paraliziranima, paraplegičarima, motorički oštećenima i osobama koje su zbog amputacije ostale bez ekstremiteta. Veći dio navedenih tehnologija je već dostupan i iznan Neuralinka, te funkcionalno provjeren na laboratorijskim životinjama i nekolicini pacijenata-dragovoljaca, a doslovce na dnevnoj bazi stižu vijesti o novim uspjesima i napretku.

S mikročipovima instaliranim u moždane regije odgovorne za motoričku i senzoričku kontrolu, do tada invalidne osobe će koristiti svoje misli za upravljanje računalima, telefonima, kućnim aparatima i elektronikom, protetičkim robotskim nadomjesnim rukama i nogama, te drugim uređajima, uključivši i prijevozna sredstva.

2. cilj: Izrada funkcionalnog, uzajamno komunicirajućeg sučelja mozga i stroja

Nakon postizanja prvog cilja, koji predstavlja većinom jednosmjernu komunikaciju („naredbe“ iz mozga se računalom prikupljaju, obrađuju i šalju izvršnim strojevima), kao prirodni slijed dolazi drugi cilj: učiniti komunikaciju mozga i stroja potpuno dvosmjernom. Pritom će mozak i dalje imati kontrolu nad računalom, ali će računalo uzvraćati onime u čemu je u prednosti pred mozgom: količinom podataka do kojih može doći i koje može pohraniti, te brzinom kojom te podatke može dosegnuti i proslijediti.

Da, govorimo o mozgu priključenom na računalo koje je pak priključeno na mrežu, dapače na Internet of everything, što mozgu otvara mogućnost direktne povezanosti s beskonačnom količinom informacija i znanja. Stvaranje sučelja između mozga i stroja (Brain-Machine Interface, BMI) znači da će ljudski um biti izravno priključen na vanjsku procesorsku snagu i brzinu. A s dolaskom kvantnih računala i 5G (pa i već najavljene 6G) tehnologije, stvara se tehnološka osnova za „računalno poboljšani mozak“ koji je u izravnoj komunikaciji s ultramoćnim i ultrabrzim uređajima i praktički beskonačnom količinom znanja i informacija.

3. cilj: Stvaranje simbioze čovjeka i umjetne inteligencije

Ovo je onaj znanstveno-fantastični, pa i utopijski dio priče o spoju mozga i stroja. Ljudski mozgovi ujedinjeni s BMI-sklopovljem bi bili toliko povezani s računalnom tehnologijom da bi bilo moguće npr. napisati ovaj članak izravno „iz mozga“: moždani neuroni bi - kao i do sada - obavili sav misaoni, „intelektualni“ dio posla, a računalo bi preuzelo izvršni dio; cijeli moj tekst za BUG bio bi osmišljen i realiziran i poslan na urednikovo računalo za samo par minuta, a da ja pritom ne bih morao ni pomaknuti prstom.

Štoviše, korak dalje je ograničen samo maštom: što bi me spriječilo da cijeli tekst iz svojega mozga putem BMI i računalne mreže ne pošaljem na urednikov kompjutor, nego izravno u mozak glavnog urednika? Ili - zašto ne? - izravno u mozgove svih zainteresiranih čitatelja (koji time prestaju biti čitatelji BUG-a i postaju čitatelji mojih misli)!

Dakle, treći korak nije samo ostvarivanje misaone komunikacije između čovjeka i umjetno inteligentnog stroja, nego izravne misaone komunikacije između ljudi. Svih ljudi. Cijelo čovječanstvo ujedinjeno u mislima i u znanju, a sve to pojačano, ubrzano i povezano ekstremno brzim i moćnim računalima.

Od USB-utičnice do skalabilnih sučelja računala i mozga

Ne, ovo nisu moje sci-fi ideje i maštarije, nego realni, postojeći Neuralinkov program i smjernice za nastavak rada, istraživanja i inovacija na polju objedinjavanja moždanih i računalnih snaga i sposobnosti, a sve u korist čovječanstva - za koje je Musk uvjeren kako mu prijeti propast ukoliko nastavi sadašnjim tempom i načinima koristiti svoje intelektualne i ostale resurse.

Kako se do sada pokazalo, inovacije koje je Neuralink najavio, za sada su (u manje od godinu dana) realizirane posve uspješno, te u perspektivi slijedi nastavak u predviđenom smjeru, prema gore navedenim ciljevima.

Hoćemo li ikada doći do tog trećeg cilja? Musk vjeruje da hoćemo. Koliko god se ciljevi možda ne činili realnim, Musk nije čovjek kojemu nedostaju vizije i ambicije. A ne nedostaju mu ni sredstva da ih pokuša ostvariti.

Javnost se prije manje od godinu dana čak i neskriveno izrugivala kada su pri pokretanju projekta Neuralink izneseni njegovi planovi. No, desetak mjeseci potom, laboratorijski miševi živahno trčkaraju i funkcioniraju s računalom „nasađenim“ na mozak putem obične USB-C utičnice, a majmuni mislima pokreću računala. Istovremeno, BMI-tehnologija spajanja mozga i računala pomoću izravnog implantiranja elektroda u mozak daje prve fascinantne rezultate i u projektima izvan Neuralinka: ruski, kineski i španjolski biotehnološki laboratoriji uspijevaju rekonstruirati pokrete, zvukove, riječi i slike iz električnih impulsa koje su neuralni implantati „pokupili“ izravno iz ciljanih moždanih centara.

U ljeto 2019. Musk je objavio izvješće u kojem je obrazložio prve korake prema skalabilnom sučelju mozga i računala velike propusnosti. U njemu objašnjava kako bi ta tehnologija trebala funkcionirati, i - kada razmotrite činjenice koje iznosi - sve se zaista čini vrlo vjerojatnim.

Uostalom, Musk svoju vjeru u taj projekt pokazuje i višemilijunskim ulaganjem vlastitog novca u razvojne projekte Neuralinka i njihovu realizaciju, a kako se ta shema (vizija → kompanija → investiranje znanja i novca → realan i upotrebljiv rezultat) do sada pokazala uspješnom na njegovim ranijim projektima i tvrtkama (PayPal, Tesla Motors, OpenAI, SolarCity, SpaceX, Boring Co.), velika je vjerojatnost da ni Neuralink neće biti promašaj.

Dobrobiti i opasnosti

A što bi - ukoliko uspije u svojim planovima - Neuralink donio čovječanstvu?

Kada biotehnologija uspije uspostaviti suvislu i svrsishodnu komunikaciju inteligentnih računala s mozgom i leđnom moždinom, nepokretnim osobama bi se moglo omogućiti vraćanje izgubljenih funkcija i kontrole nad vlastitim tijelom. Mikročipovi bi mogli pomoći ljudima da vrate osjet vida, sluha i dodira; nijemima bi mogli vratiti govor.

Matematičari bi mogli brže računati, profesije koje barataju velikim brojem podataka i njihovih kombinacija bi mogle te podatke u svoj mozak „povlačiti“ izravno iz beskonačnih memorijskih i procesorskih kapaciteta računala (moja liječnička profesija mi prva pada na pamet). Ciljeva i mogućnosti je beskonačno puno. A svi ti ciljevi započinju mikroelektrodama koje čitaju i pišu podatke iz mozga i u mozak.

Ali, kako sve ima svoj „ali“, tako će i ovaj Neuralinkov projekt ubrzo doći do točke u kojoj će nastavak vizije postati ovisan o stvarima koje su izvan njihove moći: čak i Musk priznaje kako će biti vrlo teško dobiti službeno odobrenje za masovnije provođenje pokusa usađivanja moždanih implantata u ljude.

Američka FDA, u čijoj je domeni odobravanje takvih eksperimenata, a pritom je i svojevrsni etalon za slične propise u medicinsko-etičkim zakonodavstvima drugih država u svijetu, poznata je po svojoj restriktivnoj i opreznoj politici prema pokusima na ljudima. Neuralink će morati iznijeti vrlo jasne i čvrste, statistički nedvojbeno snažne dokaze (pa i neke garancije!) o uspješnosti i sigurnosti takvih zahvata prije nego ih FDA uopće uzme u razmatranje za odobrenje kliničkih pokusa na ljudima.

I naposlijetku, ostaje pitanje koje se oduvijek postavlja pri najavi velikih i revolucionarnih tehnoloških inovacija, vjerojatno još od izuma vatre, preko kotača i parnog stroja do nuklearne energije i mobitela: je li to opasno? Predstavlja li spoj mozga i računala opasnost za čovječanstvo?

Kada govori o toj temi, Musk je prilično jasan: "Mislim da mozak i računalo spojeni putem sučelja velike propusnosti mogu funkcionirati zajedno i imati mogućnost učinkovitog spajanja ljudske s artificijalnom inteligencijom (AI). Vjerujem da će AI s vremenom nadmašiti ljudsku inteligenciju, pa nam je BMI potreban kako bismo svojim mozgom mogli pratiti napredak računalne inteligencije i iskoristiti ju za vlastiti napredak.“

​ ^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}