Zamislite svijet u kojem senegalski ribar mobitelom provjerava vrijeme, ali i prognozu štetnosti algi u podmorju, autohtona zajednica na Aljasci svoje tradicionalno znanje o lososu prenosi u globalnu bazu znanja o moru, a australski ekolozi dobivaju podatke o zdravlju koraljnih grebena u stvarnom vremenu, a sve zahvaljujući autonomnim robotima.

A baš to glavna je vizija Marine Life 2030 i Coral Reef Sentinels, dva programa Instituta Smithsonian koji su dobili podršku Ujedinjenih naroda. Svjetska je zajednica razdoblje između 2021. i 2030. proglasila desetljećem održivog razvoja oceana.  

Godina 2030. nije proizvoljan izbor. To rok koji si je međunarodna zajednica postavila za postizanje svojih ciljeva održivog razvoja. Jedan od tih ciljeva svakako je i spašavanje oceana i njegovih resursa. 

Biološka raznolikost

Ocean sadrži više od 90% prostora za život na Zemlji. Ipak, unatoč desetljećima podmorskog istraživanja, život u oceanu i dalje je velika nepoznanica. Znamo za otprilike 200.000 vrsta koje žive ispod valova. No procjenjuje se da ispod površine obitava još milijun vrsta koje tek treba otkriti. A tu u igru ulazi Marine Life 2030.

No što se sve točno nalazi ispod površine za nas je velika nepoznanica. Upravljamo trgovinom, a da ne znamo što se nalazi na zalihama, slikovito opisuju stanje istraživači uključeni u projekt.

Uključivanje umjetne inteligencije

Projekt Marine Life 2030 predviđa svijet u kojem svatko može iskoristiti informacije o svom lokalnom morskom ribarstvu i ekosustavima. Svijet u kojem je predviđanje trendova morskog života jednostavno kao čitanje vremenske prognoze.

A da bi se sutra stiglo tamo gdje su svjetske vremenske službe bile prije otprilike pola stoljeća, trebat će u razvoj sustava uključiti umjetnu inteligenciju i druge tehnologija za stvaranje i povezivanje resursa s otvorenim pristupom.

Trebat će tako stvoriti "Ocean Biocode", svojevrsnu DNK knjižnicu svjetskih morskih vrsta. A to znači povezivanje bezbrojnih, postojećih baza podataka i mreža. Za sad se u ovaj projekt uključivo više od 50 partnera kako bi Marine Life 2030 što prije zaživio.

Tehnologija je bezvrijedna bez ljudi; zato autori projekta pokušavaju stupiti u kontakt sa što više obalnih zajednica kako bi se njihova tradicionalna znanja ugradila u temelje projekata praćenja života u svjetskim morima i planiranja daljnjih koraka, od crpljenja energije iz oceanskih struja do određivanja održivih ribolovnih kvota.

Grebenski roboti za koraljnu telemedicinu

Posebnu pažnju treba posvetiti ugroženih koraljne grebene. Projektom Coral Reef Sentinels autonomni roboti rasporedit će kod koraljnih grebena širom svijeta kako bi stvorio sustav ranog upozoravanja "Global Coral Watch".

Od 3D snimanja grebena do otkrivanja DNK i mapiranja terena pomoću bespilotnih letjelica i satelita, projekt će testirati automatizirani sustav praćenja grebena; bit će to beka vrsta "koraljne telemedicine". 

Rojevi jeftinih automatiziranih podvodnih vozila bit će poslani do udaljenih područja kako bi mjerili podatke do 200 metara (preko 650 stopa) ispod površine. Poput Marine Life 2030, i ovaj će projekt poticati nove oblike sudjelovanja lokalnih zajednica. Prikupljeni podaci trebali bi pomoći u osmišljavanju akcija za očuvanje koraljnih grebena.

Otporni "super koralji"

Coral Reef Sentinels povezat će se drugim sličnim projektima kakav je STRI: Rohr Reef Resilience Project. Taj projekt želi shvatiti zašto su neki "super koralji" u tropskom istočnom Pacifiku otporniji na razaranja klimatskih promjena. Mark Rohr, zaljubljenik u ocean i poduzetnik s liste Fortune 500, donirao je svoju superjahtu Acadia i novac kako bi započeo ovaj projekt.