Hrvatska nazadovala u digitalnoj kvaliteti života, sada je 37. u svijetu

Indeks kvalitete digitalnog života, kako ga vodi kompanija SurfShark, smješta našu zemlju na 37. mjesto od 110 promatranih zemalja, a prema kriteriju cybersigurnosti čak na visoko 10. mjesto

Sandro Vrbanus utorak, 21. rujna 2021. u 14:02

Treću godinu u nizu kompanija SurfShark, koja se bavi internetskom sigurnošću, izradila je indeks digitalne kvalitete života (Digital Quality of Life, DQL), pri čemu su obradili 100 zemalja, odnosno 90% svjetske populacije. Ovaj se indeks zasniva na 14 analiziranih čimbenika i pokazatelja kako bi rangirao zemlje prema pet kriterija: dostupnosti Interneta, kvaliteti pristupa Internetu, e-infrastrukturi, e-sigurnosti te e-vladi.

Gledano ukupno, Hrvatska se ove godine smjestila na 37. mjesto, što je tri mjesta niže nego prošle godine. U našoj regiji nalazimo se iza Slovenije (36.), a ispred, primjerice, Bugarske, Grčke i Srbije. U regiji Balkan smo, dakle, na drugom, a u Europi na 25. mjestu.

Po sigurnosti na 10. mjestu u svijetu

Pogledamo li podatke po navedenim kriterijima, vidimo da je Hrvatska rangirana na globalno 53. mjesto prema cjenovnoj dostupnosti Interneta, 48. mjesto prema kvaliteti pristupa Internetu, 36. u kategoriji infrastrukture te 55. u domeni e-usluga vlasti. Najbolje stojimo po pitanju kibernetičke sigurnosti, gdje nas ovaj indeks smješta na visoko 10 mjesto u svijetu.

Takav je visok plasman vjerojatno činjenica da smo članica EU, da primjenjujemo GDPR u zaštiti osobnih podataka te da nemamo velikih problema s cyberkriminalom – barem prema SurfSharku.

Top 10 zemalja svijeta po sigurnosti
Top 10 zemalja svijeta po sigurnosti

Prema podacima iz ovog istraživanja, Hrvatska najviše prostora za napredak ima u području kvalitete internetskog pristupa i brzinama pristupa. SurfShark nas uspoređuje s Rumunjskom, koja ima otprilike isti BDP po glavi stanovnika, ali je Rumunjska po kvaliteti Interneta na 18. mjestu, dok mi jedva ulazimo u prvih 50 zemalja. U usporedbi s ostalim susjedima, u Hrvatskoj je prosječna brzina pristupa Internetu upola sporija nego ona u Sloveniji i Italiji.