Prepucavanja u svemiru: Nijemci ugasili svemirski teleskop, Rusi ga žele pokrenuti

Rusko-njemački satelit sa svemirskim teleskopom eROSITA stavljen je izvan funkcije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Roscosmos ga sada želi jednostrano pokrenuti

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 6. lipnja 2022. u 06:00
📷 German Aerospace Center
German Aerospace Center

Osim što surađuje s mnogim zemljama na projektu Međunarodne svemirske postaje i s ESA-om na sada pauziranom projektu ExoMars, ruska svemirska agencija Roscosmos, među ostalim, aktivno je surađivala i s njemačkim Institutom Max Planck za izvanzemaljsku fiziku. Zajedničkim su snagama u srpnju 2019. godine lansirali svemirski opservatorij Spektr-RG, koji se sastoji od ruskog teleskopa ART-XC te njemačkog svemirskog rendgenskog teleskopa eROSITA.

Pali-gasi

Potonji je, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, stavljen izvan funkcije 26. veljače ove godine. Tako su odlučili u spomenutom Planckovom institutu, kako bi se pridružili osudi invazije i zapadnim sankcijama usmjerenima prema Rusiji. No, Roscosmosu se to nimalo nije svidjelo, pa je njihov kontroverzni šef, Dimitrij Rogozin, ovoga vikenda izjavio kako je dao zapovijed da se eROSITA pokrene – bez njemačke dozvole.

Rogozin želi da njemački dio teleskopa u sustavu Spektr-RG nastavi raditi zajedno s ruskim dijelom, pa će njihovi specijalisti nastaviti raditi na ponovnom pokretanju ovog dijela teleskopa. Rogozin je izjavio i da "ljudi koji su odlučili isključiti teleskop nemaju na to moralno pravo". S njemačke, pak, strane stižu drugačije poruke. Oni ističu da bi jednostrano uključivanje opreme moglo biti pogubno za teleskop, odnosno da bi se on mogao nepovratno pokvariti, ne dozvole li Nijemci ponovno puštanje u funkciju.

eROSITA: Rezultat šestomjesečnog snimanja cijelog neba 📷 JohannesBuchner, Wikimedia
eROSITA: Rezultat šestomjesečnog snimanja cijelog neba JohannesBuchner, Wikimedia

Svemirski teleskop eROSITA namijenjen je kreiranju cjelovite mape neba u rendgenskom spektru, pri čemu se očekuje da će snimiti 100 tisuća klastera galaksija, 3 milijuna aktivnih galaktičkih jezgri te 700.000 zvijezda u Mliječnom putu. Praćenjem kretanja svih tih objekata za krajnji cilj ima stvaranje svojevrsne karte tamne materije. Prvo snimanje cijelog vidljivog neba završeno je u lipnju 2020. godine, a od planiranih ukupno osam takvih snimaka, prije gašenja instrumenta u veljači obavljeno je njih četiri. U Njemačkoj je nastavljena analiza do tada prikupljenih podataka.