Ekološki troškovi rudarenja digitalne kriptovalute Bitcoin usporediviji su s klimatskim štetama od proizvodnje govedine nego s troškovima rudarenja zlata, pokazala je analiza netom objavljena u časopisu Scientific Reports. Umjesto da ga se opisuje kao "digitalno zlato", pišu autori, Bitcoin zapravo treba uspoređivati s mnogo energetski intenzivnijim proizvodima kao što su govedina, prirodni plin ili sirova nafta.

Ekonomske štete

U prosincu 2021. Bitcoin je imao tržišnu vrijednost od približno 960 milijardi američkih dolara, s otprilike 41 posto globalnog tržišnog udjela među kriptovalutama. Iako je poznato da je energetski intenzivan, razmjeri klimatskih šteta Bitcoina - a riječ je o procjeni financijske štete od emisija ugljika i utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva - nisu sasvim jasni.

Autori studije predstavili su ekonomske procjene klimatskih šteta od rudarenja Bitcoina između siječnja 2016. i prosinca 2021. Godine 2020. rudarenje Bitcoina koristilo je 75,4 teravat sati, što je veća potrošnja energije od Austrije (69,9 TWh/godina-1) ili Portugala (48,4 TWh/godina-1).

Klimatske štete

Klimatske štete rudarenja Bitcoina procijenjene su prema tri kriterija održivosti: povećavaju li se procijenjene klimatske štete tijekom vremena; nadmašuje li tržišna cijena Bitcoina ekonomske troškove klimatskih šteta; i kako se klimatske štete po iskopanom novčiću uspoređuju s klimatskim štetama drugih sektora i roba. 

Ugljikov otisak se mjeri u tonama ugljikov dioksid ekvivalenta (CO₂e). Ovaj koncept omogućuje usporedbu učinaka odnosno klimatskih utjecaja koncentracija različitih stakleničkih plinova u odnosu na jednu jedinicu CO₂.

Istraživači su izračunali da se CO₂e rudarenja Bitcoina u samo pet godina povećao 126 puta, s 0,9 tona CO₂e po novčiću u 2016. na 113 tona CO₂e u 2021. Izračuni sugeriraju da je svaki Bitcoin izrudaren u 2021. generirao 11.314 dolara klimatskih šteta, s ukupnom globalnom štetom koja premašuje 12 milijardi dolara.

Štete su dosegle vrhunac od 156% cijene kovanica u svibnju 2020., što sugerira da je svaki dolar tržišne vrijednosti Bitcoina doveo do 1,56 dolara globalne klimatske štete.

Klimatske štete rudarenja

Konačno, autori su usporedili klimatske štete od rudarenja Bitcoina sa štetama od drugih industrija i proizvoda kao što su proizvodnja električne energije, prerada sirove nafte, poljoprivredna proizvodnja mesa i rudarstvo plemenitih metala. 

Klimatske štete za Bitcoin bile su u prosjeku 35% njegove tržišne vrijednosti između 2016. i 2021. To je bilo manje od klimatskih šteta u usporedbi s tržišnom vrijednošću električne energije proizvedene prirodnim plinom (46%) i benzinom proizvedenim iz sirove nafte (41%), ali više od proizvodnje govedine (33%) i rudarenja zlata (4%).

Autori zaključuju da Bitcoin ne zadovoljava nijedan od tri ključna kriterija održivosti prema kojima su ga procjenjivali te da su potrebne značajne promjene, uključujući potencijalnu regulaciju, kako bi rudarenje Bitcoina postalo održivo.