NASA-in novi koncept tvrdog slijetanja može omogućiti jeftinije slijetanje sondi na druge planete
NASA-in laboratorij JPL počeo je testirati koncept dizajna landera koji bi trebali u budućnosti značajno pojeftiniti misije slanja tereta na Mars, i to ublažavanjem tvrdog slijetanja na taj planet
Što kada bismo iz svemirskih sondi izbacili skupe i komplicirane sustave za usporavanje prilikom slijetanja i meko prizemljenje, pa umjesto toga pokušali stvoriti sonde takvima da mogu jednostavno pasti na tlo drugog planeta? To su se zapitali u NASA-inom Laboratoriju za reaktivni pogon, JPL, nakon što su uspješno na Mars spustili više landera – neke pomoću zračnih jastuka, a druge uz pomoć padobrana i malenih raketnih retroraketa. Novi plan je crash landing, odnosno tvrdo slijetanje na površinu Masa, uz sondu koja to može preživjeti.
Planirano tvrdo slijetanje
U osnovi tog plana je zaštitni sustav nazvan SHIELD (što je kratica od Simplified High Impact Energy Landing Device). Koncept je to kućišta za neke buduće marsovske sonde, s predviđenom zonom gužvanja. Ona je osmišljena tako da se sabija poput harmonike, upijajući pritom veliku količinu kinetičke energije i ublažavajući pad na tlo. Princip ugradnje višestrukih zona gužvanja inače se primjenjuje u automobilima kao dio sustava pasivne zaštite putnika. Smisao mu je samo jedan: što više energije se pretvori u gužvanje materijala, manji će biti udar na teret unutar vozila. U ovom slučaju, svemirske sonde.
Ekipa JPL-a izradila je prototip svojeg planiranog dizajna, u obliku obrnute metalne piramide, osmišljene baš kako bi se sabila i sačuvala unutrašnjost. Za pokusno prizemljenje lansirali su je posebno osmišljenom "praćkom" s visine od 27 metara, pa je ona o tlo udarila brzinom od 177 km/h, kojom bi – u nekoj budućoj misiji – mogla pasti na površinu Marsa. Kao pokusni su teret poslužili akcelerometri i pametni telefon, a kao podloga za pad iskorištena je 5 centimetara debela čelična ploča.
Uspješan crash test
Nakon udara testna sonda je, kako je i planirano, djelomično kolabirala, odbila se oko metar u visinu, te prevrnula. No, mobitel u njoj i sva ostala elektronika uspješno su preživjeli pad. Prvi pokus proglašen je uspješnim, a tim nastavlja s dizajnom koncepta landera u punoj veličini.
Dizajn sonde SHIELD "posuđen" je od misije Mars Sample Return. Ona bi trebala biti lansirana u narednih pet godina, otići do Marsa, u njegovoj orbiti ukrcati uzorke tla koje trenutačno prikuplja rover Perseverance te ih vratiti na Zemlju 2033. godine. Slijetanje ne Zemlju bit će, kako je predloženo, upravo tvrdo i ovog tipa. Taj plan potaknuo je JPL na izradu sondi koje bi mogle ići u drugom smjeru, od Zemlje prema Marsu, a bile bi jeftinije za izradu od dosadašnjih.
"Ako nešto želite tvrdo spustiti na Zemlju, zašto ne biste mogli ići i u drugom smjeru, prema Marsu? A ako to možemo učiniti na Marsu, onda znamo da bi SHIELD mogao raditi i na drugim planetima i njihovim satelitima s gušćim atmosferama", poručuje jedan od ključnih ljudi ovog projekta, Velibor Ćormarković s JPL-a, koji ima bogato iskustvo rada na crash testovima u autoindustriji.
