Trebamo li se početi opraštati od skijanja u Hrvatskoj? Pogledajmo podatke

Skijaška sezona ovih dana trebala bi biti u punom jeku, no skijaši u većini skijališta Europe beru cvijeće i sjede na suhome, u kratkim rukavima, ili se brćkaju u jacuzzijima. Što kažu globalni klimatski trendovi?

Sandro Vrbanus četvrtak, 5. siječnja 2023. u 13:45

Prvi tjedan siječnja tradicionalno je "hrvatski tjedan" na obližnjim skijalištima u BiH, Austriji, Sloveniji i Italiji. Ove godine, kao i tijekom nekoliko proteklih sezona, vremenske prilike bliže su onima u proljeće, a snijega na velikoj većini skijališta nema. Zemlja se pretjerano zagrijava, znamo to iz mnogih klimatskih podataka, a izostanak skijanja jedna je od vidljivijih posljedica toga, uz, naravno, sve ekstremnije meteorološke pojave iz godine u godinu.

Ovoga tjedna i u Zagrebu se održava utrka Svjetskog skijaškog kupa, Snježna kraljica, na temperaturame debelo preko 10°C, uz tek malo umjetnog snijega, dovoljnoga za koliko-toliko regularno natjecanje. Svjetska skijaška organizacija morala je i na početku ove sezone otkazati nekoliko utrka, onih na nižim nadmorskim visinama, što zbog nedostatka snijega, što zbog ostalih nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Grafovi umjesto kristalne kugle

Upravitelji skijališta diljem Europe i SAD-a već godinama su zabrinuti za svoju budućnost, jer postaje sve jasnije da će skijanje uskoro postati rezervirano samo za profesionalce i one s dubljim džepom – budući da će se snježna granica nastaviti podizati. Uskoro ćemo vidjeti, kažu, da skijanje nema nikakvu budućnost na nadmorskim visinama ispod 2.000 metara.

Kakva je onda budućnost skijanja u Hrvatskoj? U našoj zemlji postoji nekoliko skijališta, od kojih je najistaknutije ono na obroncima Medvednice, skijalište Sljeme, čiji je vrh na 1.032 metra nadmorske visine. U sljedeća tri grafikona ilustrirat ćemo ne tako sjajnu budućnost skijanja za ovu lokaciju.

Porast srednje temperature zraka za Hrvatsku u proteklih 40-ak godina 📷 Meteoadriatic
Porast srednje temperature zraka za Hrvatsku u proteklih 40-ak godina Meteoadriatic
Prosinac u Hrvatskoj u prosjeku je sve topliji 📷 Meteoadriatic
Prosinac u Hrvatskoj u prosjeku je sve topliji Meteoadriatic
Ova godina počela je temperaturom preko dvije standardne devijacije višom od dugogodišnjeg srednjaka 📷 DHMZ
Ova godina počela je temperaturom preko dvije standardne devijacije višom od dugogodišnjeg srednjaka DHMZ

Ostala skijališta u Hrvatskoj također nemaju velikih izgleda. Bjelolasica je zatvorena već godinama iz ekonomskih i drugih razloga, dok je od većih skijališta za istaknuti još tek Platak. Njegov je vrh na 1.363 metara nadmorske visine, ali značajno bliže jadranskoj obali i pod utjecajem toplijeg vremena. Pogađate, ove sezone niti oni nisu otvorili žičare.

Budućnost skijanja ispod 2.000 metara? 📷 RedBull
Budućnost skijanja ispod 2.000 metara? RedBull

Globalno zatopljenje ozbiljno je zaprijetilo i velikim skijalištima Austrije, koja tvore značajan dio tamošnjeg BDP-a u turizmu. Već sada se vidi da će ova zimska sezona biti najmanje mjesec dana kraća nego inače, iako Austrija ima preko 100 tisuća snježnih topova. Struja za njih značajno je skuplja ove godine, a kada su temperature iznimno visoke, nema nikakvog smisla uključivati ih. Propast skijaške sezone Austriji bi mogla uzeti oko 10 milijardi eura prihoda od turizma – što je usporedivo s kompletnim prihodom Hrvatske od turizma tijekom cijele godine.