Prema informaciji koju je objavila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojem analitičkom prilogu "Fokus tjedna", zamjetno je da je trenutačno svaki deseti radnik u Hrvatskoj stranac. Broj je zaposlenih premašio 1,69 milijuna što je 3 % više nego lani; većinom zahvaljujući zapošljavanju stranih radnika čiji se broj povećao čak za trećinu. Po HUP-ovim predviđanjima do kraja ove godine bit će odobreno više od 200.000 dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj, a do kraja 2030. godine Hrvatska bi mogla imati i pola milijuna stranih radnika, što bi značilo da će svaki četvrti radnik biti stranac.

Vrlo je zanimljiva informacija koju je dala Vlada, na sjednici 6. veljače 2025., kada im je ova tema bila na dnevnom redu - a govori o tome da u 2025. godini u segmentu dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj ima 113.504 strana radnika s vrijedećom dozvolom za boravak i rad te prijavljenom adresom boravka u Hrvatskoj. Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola što je 210 posto više nego 2020. godine kada ih je izdano 66.655. Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.

U 2024. godini najveći broj dozvola za boravak izdan je državljanima BiH (38.100); nakon njih slijede državljani Nepala (35.635); Srbije (oko 28 tisuća); Indije (20.000); Filipina (14.600); Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000); Bangladeša (13.600); Kosova (8.000); Uzbekistana (7.000) te državljani Egipta (nešto manje od 7.000).

Prema podacima Vlade najčešće djelatnosti stranih radnika u 2024. godine jesu graditeljstvo, ugostiteljstvo i turizam, industrija, promet i veze te trgovina.

Izvor: vlada.hr

Što će se promijeniti izmjenom Zakona?

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima jest dokument od skoro 900 stranica, tako da će za čitatelje kojima trebaju detalji i objašnjenja izmjena dobro doći ovaj link. Pojedine su najvažnije promjene sljedeće:

1. Plava karta
Izmjenama će se implementirati EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje validnosti plave karte sa 24 na 48 mjeseci.

Moći će je dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju - dok vještine, i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Zadržan je uvjet da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

2. Dozvola za boravak i rad

- Izmijenjenim zakonom produljit će se duljina važenja dozvole za boravak i rad sa sadašnje 1 godine na 3 godine. Dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci umjesto dosadašnjih šest mjeseci.

- Broj predanih zahtjeva za radne dozvole ne predstavlja broj stranih radnika koji se nalaze u Hrvatskoj jer svaka promjena poslodavca predstavlja novi zahtjev i za jednu osobu različiti poslodavaci mogu podnijeti više zahtjeva. Tijekom godine za jednu osobu može biti izdano više dozvola za boravak i rad.

- Državljanin treće zemlje koji dolazi raditi kao sezonski radnik do 90 dana može dobiti potvrdu koja se zove "dozvola za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana" na temelju koje može početi raditi, a nije dužan ishoditi dozvolu boravka. Ako poslodavac u kontinuitetu zapošljava istog sezonskog radnika dulje od 90 dana, dužan je ishoditi regularnu dozvolu za boravak i rad.

3. Obveza stranom radniku

Stranom radniku uvodi se i obveza da u roku od pet dana nakon što je ugovor prestao vrijediti obavijesti nadležne službe o prestanku radnog odnosa. Po sadašnjem je zakonu taj rok bio 15 dana.

4. Propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika

Poslodavac će imati obvezu dokazivanja primjerenog smještaja za strane radnike, ako je on taj koji osigurava smještaj za radnika ili je posrednik u tome procesu.

5. Uvode se novčana jamstva poslodavcima

Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva Republici Hrvatskoj od jedne mjesečne bruto plaće za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu. To se odnosi na situaciju u kojoj bi poslodavac odustao od radnika, a time bi radnik u Hrvatskoj ostao nelegalno. Prijevoznici koji dovezu stranca bez adekvatne radne dozvole morat će ga vratiti u njegovu zemlju o svojemu trošku.

6. Dokaz o radnom iskustvu i plaćanje stranih radnika

- Za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo ni kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica...).

- Plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju.

7. Uvjeti o visini prometa poslodavcima

Govoreći o izmjenama zakona u okviru Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ministar Marin Piletić istaknuo je da dosad nije bio reguliran promet kod poslodavaca koji uvoze stranu radnu snagu, a sada je stavljena odredba da u posljednjih šest mjeseci kod pravnih osoba minimalni mjesečni promet mora biti 10 tisuća eura, a za fizičku osobu odnosno obrtnika 15 tisuća eura u šest mjeseci.

8. Uvodi se posebna kategorija privremenog boravka za hrvatske iseljenike

- Ministar Ivan Šipić istaknuo je novine u okviru nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva te rekao da se uvodi nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.

- Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.

9. Prekršajno-pravne sankcije i odbijanje dozvole za rad

Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike. Novi razlog za odbijanje dozvole za boravak i rad jest ako postoje dokazi za to da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj

10. Kazne poslodavcima

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac/pravna osoba koja:

- Nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva (članak 117. stavak 2. Zakona).

11. Dokazivanje kvalifikacija

Za jednostavna zanimanja za koja nije potrebna cjelovita kvalifikacija na razini srednjoškolskog obrazovanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru nije potrebno dokazivati odgovarajuće radno iskustvo ni završeno obrazovanje.

Visoke stručne kvalifikacije, u svrhu izdavanja „plave karte EU-a“, znače kvalifikacije potvrđene dokazima o kvalifikacijama u visokom obrazovanju ili stručnim vještinama visoke razine.

Zaključak

Biti stranac i raditi u nekoj stranoj zemlji u kojoj ne govorite jezik može predstavljati i izazov i priliku. Podijeljena su mišljenja o tome je li napuštanje svoje države pozitivno ili negativno. Svaki stranac koji dođe u tuđu zemlju prolazi izazove - od komunikacijskih prepreka, kulturalnih razlika, do izolacije i frustracije. Nerazumijevanje jezika može značiti propuštanje suptilnosti i kulturnih normi, što bi moglo utjecati na interakciju s kolegama ili klijentima. Osjećaji izolacije i frustracije otežavaju izgradnju odnosa i integraciju u lokalnu zajednicu. 

U svakome slučaju, država koja pokušava spasiti svoju ekonomiju dovodeći strane radnike, zakonima mora regulirati razna životna područja kako bi olakšala suživot i domaćim i stranim radnicima. Istovremeno mora i raditi na smanjenju odljeva svojih državljana i privlačenju i olakšavanju povratka iseljenika. Ovim Zakonom hrvatska Vlada upravo to i pokušava, jer ako HUP-ove prognoze budu točne - za pet godina bi u Hrvatskoj moglo boraviti pola milijuna stranaca. Pitanje je u kojoj će mjeri ove promjene Zakona biti učinkovite i ispuniti svoju svrhu. Ako pravni okvir ne bude sustavnije reguliran, i ako ne bude pravovremenih sankcija za kršitelje Zakona, mogao bi nastati opći kaos.