Cijeli svijet prvi put gleda direktan i javni obračun između tehnološkog mogula i političkog vrha - točnije, s vođom MAGA pokreta. Sukob je dosegnuo nevjerojatan intenzitet i podsjeća na "Super Bowl" moderne američke politike. Ovakva otvorena konfrontacija između Elona Muska i Donalda Trumpa dosad se nije vidjela u takvom opsegu, iako su razlike postojale od početka ali su bile zamotane u PR celofan. Pred očima javnosti sada pucaju porukama s društvenih mreža predstavnik tehnološke elite i sam vrh političkog establišmenta s mogućim posljedicama da popucaju veze izmedju ta dva, dosad sljubljena tabora.

Čvor tehnologije, kapitala i vlasti

Muskova metamorfoza od skeptičnog promatrača do Trumpova "prvog prijatelja", a zatim do zagriženoga protivnika, nije slučajna. Iza ovoga preokreta stoji pažljivo orkestrirana strategija moćnih investitora koji su prepoznali da tehnološka revolucija zahtijeva političku komponentu. Peter Thiel, osnivač PayPala i dugogodišnji Muskov poznanik, godinama je gradio most između tehnološkoga sektora i konzervativnih krugova no s ponovnim kandidiranjem Trumpa za predsjednika, došla je povijesna šansa. Thielova investicijska mreža, uključujući Founders Fund i njegove veze s Palantir Technologies, sustavno je gurala tehnološke magnate prema političkom angažmanu ali Trump je taj koji je mogao potpuno otvoriti vrata bujici ponuda i poslova iz Silicijske doline.

Ključnu ulogu u ovoj strategiji igra JD Vance, trenutačni američki potpredsjednik, čiji je politički uspon izravno financiran Thielovim kapitalom. Vance nije samo politička figura - on je arhitekt novoga modela u kojemu se rizični kapital izravno transformira u političku moć. Njegova veza s Muskom i Thielom stvara čvor tehnologije, kapitala i vlasti koji nema presedan u američkoj politici.

Musk ugrozio vezu između privatnoga sektora i vlade

Ono što čini ovu svađu povijesnom jest činjenica da prvi put vidimo kako se napetosti između tehnološke inovacije i tradicionalne političke kontrole rješavaju u javnom prostoru. Musk nije samo kritizirao Trumpovu politiku - on je izravno ugrozio stabilnost veza između privatnoga sektora i vlade koje su desetljećima definirale američku moć.

Investitori poput Marca Andreessena iz Andreessen Horowitz, Reida Hoffmana iz Greylock Partners te čitave mreže kalifornijskih tehnoloških fondova uložili su milijarde u ovu sintezu tehnologije i politike. Muskova prijetnja stvaranjem nove političke stranke izravno ugrožava njihove investicije, ali istovremeno otvara mogućnosti za redefiniranje američke politike. Malo je vjerojatno da će se to dogoditi ali ideja je zanimljiva kao uvijek kad se govori o novim američkim političkim strankama.

Ovaj sukob također otkriva kako se geopolitička moć preselila iz tradicionalnih institucija u ruke pojedinaca koji kontroliraju kritičnu infrastrukturu - od svemirskih programa do društvenih mreža. Muskova sposobnost da jednim tweetom utječe na tržišta ili prijetnjom stavljanja rakete Dragon izvan funkcije i paralizira NASA-u pokazuje koliko je daleko otišla privatizacija američke moći.

Od bliskih saveznika do (trenutno) zagriženih protivnika

U analizama moderne političke i poslovne povijesti malo je odnosa bilo tako zanimljivo, nestabilno i dalekosežno ali i predvidljivo kao onaj između Elona Muska, milijardera i inovatora iza SpaceX-a i Starlinka, ključnih za američku vladu, te Donalda Trumpa, kontroverznog bivšega i sadašnjega američkoga predsjednika koji se ne libi pucati s boka bez da cilja u metu. Njihov put od opreznih poznanika do bliskih saveznika, a konačno do zagriženih protivnika, odvijao se na u pozadini, kroz stvaranje ambicioznih vladinih reformi, spornih zakona i na kraju, vrlo javnoga rata na društvenim mrežama. Ovaj članak istražuje početke njihova prijateljstva, Muskovu ulogu kao posebnoga državnoga službenika, implikacije Trumpova "Veličanstvenoga zakona" za Muskove poslovne interese, kronologiju njihova nedavnoga internetskog sukoba, moguće posljedice za oba čovjeka te vladine agencije koje nadziru Muskova poduzeća i mogu imati ključnu ulogu u budućim zbivanjima.

Počeci glasovite "bromanse"

Odnos između Elona Muska i Donalda Trumpa počeo je u ozračju obostrane skepse. Godine 2016., dok se Trump borio za svoj prvi mandat predsjednika, Musk, tada glasni zagovornik čiste energije i klimatskih akcija, izrazio je rezerve prema republikanskom kandidatu. U intervjuu za CNBC Musk je naveo da Trump ne posjeduje karakter koji bi dobro predstavljao Sjedinjene Američke Države, favorizirajući umjesto toga ekonomske i ekološke politike Hillary Clinton. Unatoč tome, nakon Trumpove pobjede novoizabrani predsjednik imenovao je Muska u dva ekonomska savjetodavna vijeća, signalizirajući ranu spremnost na premošćavanje njihovih ideoloških razlika. Ovaj potez uskladio se s Trumpovom strategijom angažiranja istaknutih poslovnih lidera, uključujući Travisa Kalanicka iz Ubera, kako bi pojačao svoju ekonomsku agendu.

Međutim, početna suradnja bila je kratkotrajne. Godine 2017. Musk je dao ostavku iz ovih vijeća nakon Trumpove odluke o povlačenju SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, što je Musk smatrao suprotnim svojoj misiji napredovanja održive energije kroz Teslu i druga poduzeća. Nekoliko godina dvojica su održavala distancirani odnos, s Muskom koji je povremeno kritizirao Trumpa, čak ga je nazvao "prodavačem magle" 2022. godine usred napetosti oko Muskove kupovine Twittera, sada X-a, i lansiranja Trumpove konkurentske platforme Truth Social.

Prekretnica nakon pokušaja atentata

Prekretnica je stigla u srpnju 2024., nakon pokušaja atentata na Trumpa tijekom predizbornog skupa u Butleru u Pennsylvaniji. U sekundi nakon što je Trump prebačen na sigurno, Musk ga je javno podržao, obvezavši se na 45 milijuna dolara mjesečno za njegovu kampanju. Ovaj dramatični politički preokret označio je početak bliskog saveza, potaknut Muskovim rastućim slaganjem s konzervativnim politikama, poput Trumpova predloženog graničnog zida s Meksikom. Krajem 2023. godine, kako su dolazili izbori, Musk je počeo glasno podržavati Trumpovo nastojanje za povratak u Bijelu kuću, stav koji je kulminirao donacijom od 277 milijuna dolara u predizborne fondove. Nakon Trumpove pobjede u studenom 2024. dvojica su se činila nerazdvojnima, s Muskom koji je sebe nazvao Trumpovim "prvim prijateljem" i pridružio se administraciji u značajnoj ulozi.

Musk kao posebni državni službenik: kontroverzna uloga

Nakon Trumpove inauguracije 20. siječnja 2025. Muskov utjecaj i pozicija unutar administracije postali su bez presedana. Trump je imenovao Muska za suvođu novoga Odjela za vladinu efikasnost (DOGE), zajedno s bivšim predsjedničkim kandidatom Vivekom Ramaswamyjem, s misijom smanjenja federalnih troškova i pojednostavljenja vladinih operacija. Označavanje Muska kao "posebnoga državnoga službenika" prema federalnom zakonu omogućilo mu je službu u ovom svojstvu do 130 dana godišnje, status koji je podigao obrve zbog potencijala za zaobilaženje pravila o financijskom interesu i sukobu interesa koje se obično primjenjuju na redovite državne službenike.

Muskova služba u DOGE-u bila je transformativna i prije svega, kaotična. S obzirom na to da je imao zadatak smanjiti rasipanje i prijevare, Musk je usvojio pristup "sječi i spaljuj", ponavljajući strategiju koju je koristio nakon kupovine Twittera 2022. Nadzirao je sudbinu oko 260.000 federalnih radnika, otprilike 12% od 2,3 milijuna civilnih službenika, kroz otpuštanja, otkupe i ponude za ranu mirovinu. Čitave agencije suočile su se s ukidanjem, s Muskom koji je posebno naciljao američku Agenciju za međunarodni razvoj (USAID), koju je kritizirao kao neodgovornu, lijevo orijentiranu organizaciju. Njegove akcije pokrenule su pravne sporove, s demokratskim državnim tužiteljima koji su u veljači 2025. osigurali privremenu zabranu kojom se DOGE-u blokira pristup osjetljivim podacima Ministarstva financija, uključujući zapise o socijalnom osiguranju i poreznim uplatama.

Kako je počeo sukob Muska s Trumpovom vladom

Kako se Muskova pozicija proširila tako se počeo javno i privatno sukobljavati s članovima kabineta, uključujući ministra vanjskih poslova Marca Rubia, ministra prometa Seana Duffyja i ministra financija Scotta Bessenta, često oko tempa i opsega svojih reformi. Također je izazvao gnjev provokativnim akcijama, poput slanja e-mailova milijunima federalnih službenika u veljači 2025., zahtijevajući da opravdaju svoj rad ili podnesu ostavku. Ovaj potez zapalio je tinjajuću vatru, s protivljenjem ključnih dužnosnika Ministarstva vanjskih poslova i FBI-ja, te pokrenuo optužbe da Musk, neizbrani milijarder, gomila pretjeranu moć.

Unatoč ovim kontroverzama, Trump je početno podržavao Muska, hvaleći ga kao "jednoga od najvećih poslovnih lidera i inovatora koje je svijet ikad proizveo" a tijekom oproštaja u Ovalnom uredu 30. svibnja 2025., koji je označio kraj Muskova 130-dnevnog mandata, Trump je Musku predstavio simbolički "zlatni ključ Bijele kuće", namigujući na moguću buduću ulogu. Međutim, napetosti su već tinjale, osobito oko Trumpovih zakonodavnih prioriteta, koji će uskoro postaviti klin između dvojice.

"Veličanstveni zakon" razbuktio neslaganja

U srcu Musk-Trumpova rascjepa leži "Veličanstveni zakon", sveobuhvatan porezni i troškovni paket koji Trump zagovara kao kamen temeljac svojega drugog mandata. Zakon ima za cilj proširiti Trumpove najavljene porezne olakšice iz prvoga mandata, smanjiti troškove za 1,6 bilijuna dolara te financirati prioritete poput granične sigurnosti. Trump ga je hvalio kao "jedan od najvećih zakona ikad predstavljenih Kongresu", tvrdeći da će spriječiti povećanje poreza od 68% i postaviti naciju na "put blagostanja". Međutim, kritičari, uključujući Muska, vidjeli su ga kao fiskalnu katastrofu.

Odredbe zakona imale su izravne implikacije za Muskovo poslovno carstvo, osobito Teslu, vodećeg američkoga proizvođača električnih vozila. Ključna točka spora bilo je uklanjanje EV mandata i povezanih poreznih kredita koji su poticali potrošače na kupovinu električnih vozila. Trump je opravdao ovaj rez, tvrdeći da električna vozila pate usred globalne konkurencije te da su subvencije, koje su iznosile milijarde, neodržive. Za Teslu, koja se već suočava s padom prodaje i padom cijene dionica, gubitak ovih poticaja ugrožavao je profitabilnost, osobito dok se tvrtka natjecala s inozemnim proizvođačima kojima ovakve promjene politike nisu bile teret.

Muskova kritika bila je oštra. U intervjuu za CBS News krajem svibnja 2025. izrazio je razočaranje, tvrdeći da zakon povećava proračunski deficit umjesto da ga smanjuje, podrivajući DOGE-ovu misiju smanjenja troškova. 3. lipnja 2025. Musk je na X-u objavio da je to "masivan, skandalozan zakon o trošenju" i "odvratno monstruozan", pozivajući Kongres da ga odbaci. Kasnije je tvrdio da će deficit samo rasti, što je Trumpov tim osporio. Neki republikanci, poput senatora Randa Paula i Mikea Leeja, podržali su Muskove zabrinutosti, dok je Trump energično branio zakon na platformi Truth Social, inzistirajući da Musk zna njegovu "unutarnju strukturu" i nije imao problema dok nije napustio DOGE.

Prolazak zakona kroz Zastupnički dom pojačao je sukob. Iako je ojačao Trumpovu domaću agendu, otuđio je Muska, čiji su poslovni interesi, osobito Teslina ovisnost o EV poticajima, suočeni s izravnim udarcem. Uklanjanje ovih subvencija, koje se razlikuje od netaknutih subvencija za naftu i plin, potaknulo je Muskovu optužbu o nepravdi, dodatno narušavajući savez.

Posljedice za Muska i Trumpa

Posljedice ove svađe nose značajne posljedice za Elona Muska i Donalda Trumpa, proširujući se kroz političke, financijske i reputacijske domene. Još više, nikad dosad nismo vidjeli ovoliko žestoku konfrontaciju između tehnološke elite i političkoga establišmenta. MAGA-ina desnica sada otvoreno zagovara ideološko "čišćenje" Washingtona i prebacivanje kontrole iz ruku Silicijske doline u temeljne vrijednosti pokreta. Ipak, kako će u ovoj svađi proći dva istaknuta sudionika, osobito jer Trump "pamti pa vrati". Nije zaboravio ni kaznjavati agente FBI-ja koji su ga po službenoj dužnosti istražili, a kamoli da će zaboraviti Elonov poziv da se on svrgne s predsjedničke stolice.

Za Muska neposredan utjecaj bio je financijski. Teslina dionica pala je više od 14%  i izbrisale oko 150 milijarda dolara tržišne vrijednosti, izravna posljedica Trumpove prijetnje ukidanja vladinih subvencija i ugovora. SpaceX, veliki ugovarač za NASA-u i Pentagon, suočava se s mogućim rizikom ako Trump izvršava prijetnje, budući da je tvrtka osigurala 3,8 milijardi dolara federalnih ugovora samo u 2024. i preko 20 milijardi od 2008. Muskova prijetnja stavljanjem Dragon svemirskoga broda izvan funkcije, iako povučena, uznemirila je NASA-u, koja se oslanja na njega za misije s posadom na Međunarodnu svemirsku postaju. Takav potez, ako bi bio oživljen, mogao bi poremetiti američke svemirske operacije i oštetiti SpaceX-ovu reputaciju s vladinim klijentima.

Politički, Muskovi napadi, uključujući pozive na Trumpov opoziv i reference na dosje Epstein, riskiraju otuđivanje konzervativne baze koju je udvarao u 2024. Njegov prijedlog nove političke stranke signalizira frustraciju, ali mogao bi potpuno izbrisati njegov utjecaj ako ne postigne rezultate. Nadalje, njegov mandat u DOGE-u, već pod nadzorom zbog sukoba interesa, privukao je obnovljenu pozornost nadzornih tijela poput Campaign Legal Centra, koji pritišće Ured za vladinu etiku da istraži Muskove izjave o uštedama.

Za Trumpa svađa ugrožava njegovu zakonodavnu agendu. Tzv. "Veličanstveni zakon", vodeći projekt, suočava se s otporom nekih republikanaca koje su uvjerile Muskove zabrinutosti o deficitu, potencijalno ugrožavajući njegov prolazak u Senatu. Trumpove prijetnje ukidanja Muskovih ugovora privukle su kritike promatrača koji to vide kao kaznu taktiku koja podsjeća na njegove prošle akcije protiv entiteta poput Harvarda i odvjetničkih ureda, podižući pitanja o instrumentalizaciji vladine moći. Politički, otuđivanje Muska, glasovitoga saveznika koji je potrošio 277 milijuna dolara za podršku njegovoj kampanji, moglo bi oslabiti Trumpov položaj s tehnološkim i poslovnim zajednicama, osobito ako Musk organizira opoziciju.

Reputacijski, oba čovjeka riskiraju štetu. Trumpova tvrdnja da je Musk "POLUDIO" i Muskove optužbe o Epsteinu pretvorile su njihovu svađu u sagu dostojnu tabloida, odvlačeći pozornost od političkih prioriteta. Javna priroda svađe, pojačana njihovim masivnim sljedbenicima na društvenim mrežama, pokrenula je nebrojene internetske šale, AI generirane postove i komentare.

Jedno je jasno, Trump ne prašta

Ako Trump ostvari svoje prijetnje, ove agencije mogle bi nametnuti kazne, odgoditi odobrenja ili ukinuti ugovore, pogađajući Muskovu zaradu. Međutim, Muskova ključna obrambena poluga je SpaceX i njegove jedinstvene sposobnosti što bi moglo odvratiti drastične akcije, budući da bi poremećaji mogli naštetiti nacionalnim interesima.

Ipak, posljedice, političke za Trumpa, financijske i reputacijske za oba, ostaju fluidne jer riječ je o politici, osobito onoj koja je temeljena na kontroverznim Trumpovim potezima. Jedno je jasno, Trump ne prašta i možda će se rukovati pred kamerama, ali dugoročno, dok god je Trump predsjednik, Elonu se ne piše dobro. Dodatno prijetnje, vjerojatno neostvarive, koje sugerira Steve Bannon, Trumpov savjetnik, da će se ispitivati Muskov imigracijski status te da se na temelju zakona oduzmu od Muska SpaceX i Starlink i proglase državnima, dakle, Musk ne samo da može izgubiti poslove već i boravak u SAD-u i biti prognan.