Mrzovoljom do (ne)produktivnosti
Istraživanje o utjecaju raspoloženja na radnu produktivnost pokazalo je da među ljudima postoje dva različita obrasca mentalnog reagiranja na dobro ili loše raspoloženje.
Loše raspoloženje može kod nekih osoba povećati njihovu sposobnost usmjeravanja pažnje, organiziranja i upravljanja vremenom i prioritetima pri izvršavanju zadataka. No, ključni dio rečenice je „...kod nekih osoba“, jer dokazano postoji i drukčiji obrazac: nedavno provedena psihosociološka studija pokazala je da neki ljudi postižu bolje performanse ako rade dobro raspoloženi.
Znanstveni tim liječnika i psihologa sa Sveučilišta Waterloo proveo je studiju o utjecaju raspoloženja (dobrog ili lošeg) na mentalne vještine potrebne u rješavanju poslovnih, profesionalnih zadataka, ali i u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati su pokazali da raspoloženje utječe na pojedince ovisno o tome u koju skupinu „emotivnih reaktivaca“ inače spadaju.
Emocionalna reaktivnost se u bihevioralnoj psihologiji definira kao osjetljivost, intenzitet i trajanje emocionalnih odgovora uzrokovanih raspoloženjem. U istraživanju je promatrano kako raspoloženje utječe na produktivnost ovisnu o mentalnim vještinama, a rezultati su pokazali da među ljudima postoje dva različita obrasca mentalnog reagiranja na dobro ili loše raspoloženje.
Visoko reaktivni pojedinci - ljudi koji imaju brze, intenzivne i trajne emocionalne reakcije - bolje su obavljali zadatke i izvršne funkcije kada su bili loše raspoloženi. Nisko reaktivni pojedinci pokazali su suprotan učinak: kod njih je loše raspoloženje rezultiralo lošijim izvršnim funkcioniranjem.
Ovi rezultati samo djelomično podupiru od ranije uvriježeno mišljenje da su mrzovoljne i loše raspoložene osobe u mnogim izvršnim vještinama produktivnije od raspoloženih, vedrih osoba. To mišljenje jest točno - ali samo za osobe koje su emocionalno visoko reaktivne.
Studija je uključivala 95 sudionika, od kojih je svaki od njih kompletirao devet zadataka s različitim stupnjevima analitičkih, memorijskih i produktivnih izazova, uz istovremeno promatranje i praćenje psihologijskim alatima za mjerenje raspoloženja i emocionalne reaktivnosti.
Ukratko: osobe inače sklone dobrom raspoloženju bit će slabo produktivne ako im se „zalomi loš dan“, a osobe koje su inače sklone mrzovoljnosti i neraspoloženju će upravo u takvom „lošem“ danu svoje zadatke izvršavati najproduktivnije i najučinkovitije. I obratno.
Preostaje vidjeti kako se rezultati ovog psihosociološkog istraživanja mogu iskoristiti u radnoj praksi.
Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.
