Kvantna mehanika obilježava okrugli jubilej, sto godina nastanka, ali i dalje ostaje jedna od najvećih znanstvenih misterija. Iako ova teorija temeljito mijenja svakodnevni život kroz tehnologije poput računala i lasera, znanstvenici se i dalje ne slažu oko toga što kvantna fizika zapravo znači.

Nedavna anketa časopisa Nature, u kojoj je sudjelovalo više od 1100 fizičara, otkrila je duboke podjele u tumačenju kvantne stvarnosti. Većina podržava Kopenhagensku interpretaciju koja kaže da čestice nemaju definirana svojstva dok ih ne izmjerimo, ali ni to tumačenje nije potpuno prihvaćeno. Tipičan primjer ove interpretacije je Schrödingerova mačka, hipotetska životinja koja se pojavljuje u misaonom eksperimentu austrijskog fizičara Erwina Schrödingera iz 1935. godine.

Ključne brojke i pitanja

Rezultati ankete pokazali su da postoji "zapanjujući nedostatak konsenzusa među fizičarima o tome što kvantna teorija govori o stvarnosti", piše Nature. Na pitanje postoji li granica između kvantnog i klasičnog svijeta, 45 % ispitanih kaže "da", dok točno isti postotak odgovara "ne", što je savršen primjer znanstvenog neslaganja.

Uz to, samo 24 % fizičara iz ankete uvjereno je da je njihovo vlastito tumačenje „točno“, a tri četvrtine ih očekuje da će kvantna teorija u budućnosti biti dopunjena ili zamijenjena još potpunijom teorijom, npr. onom koja će uključiti gravitaciju.

Ova podijeljenost, piše Nature, zapravo pokazuje koliko je kvantna mehanika istodobno poznata i nepoznata; iako njome upravljaju tehnologije iz svakodnevnog života, elementarna pitanja o njoj i dalje ostaju otvorena.