Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) otkrili su da se duboke vode Jadranskog mora zagrijavaju i zaslanjuju višestruko brže nego što su to predviđali klimatski modeli. Analizom podataka prikupljenih u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, pokazalo se da je temperatura na dubini od tisuću metara u posljednjem desetljeću porasla za 0,8 °C, a salinitet za 0,2 jedinice. To su najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama.

U svom radu kažu kako Jadransko more možemo zamisliti kao prirodni “termostat” Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj termostat funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.

Međutim, ovaj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu. Umjesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran sada šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.

Glavni uzrok ovih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima oborina i riječnih dotoka. Povećane temperature zraka znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama oborina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

Dok su stope zagrijavanja dubokih voda ranije bile oko 0,2 °C po stoljeću, u razdoblju od 2012. do 2024. porasle su na 0,8 °C po desetljeću.

Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 °C nalazila se na oko 100 metara dubine. Ta zamišljena linija, koju znanstvenici nazivaju izotermom, do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana. Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje ovog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja.

Rezultati istraživanja, objavljenog u časopisu Limnology and Oceanography Letters, upućuju na to da promjene koje su klimatski modeli predviđali tek za kraj stoljeća, Jadran već danas proživljava.

Utjecaj na ekosustav

Posljedice se osjećaju u ekosustavu: vrste prilagođene hladnim dubokim vodama ostaju bez svog prirodnog staništa, dok toplije more privlači tropske vrste iz istočnog Mediterana. Osim lokalnih utjecaja, poremećaji u Jadranu mogu utjecati na razinu mora i klimatske obrasce diljem Europe.

Promjene gustoće dubokih voda utječu na porast razine mora duž europske obale Mediterana. Znanstvenici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora.

Isto tako, promjene u morskim strujama mogu utjecati na vremenske obrasce, mediteranski klimatski sustav i obalne zajednice diljem Europe. Interdisciplinarnost međunarodnog tima omogućila je sveobuhvatan pogled na problem koji nadilazi nacionalne granice. Istraživanje jasno pokazuje da promjene u Jadranu nisu samo regionalni fenomen već europski izazov koji zahtijeva koordinirani odgovor.

„Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno. Naš je zadatak razumjeti te procese i pripremiti društvo na promjene koje dolaze“, zaključuje dr. Vilibić.