Val zbunjenosti i optužbi za korištenje umjetne inteligencije natjerao je YouTube da prizna kako je u tajnosti digitalno "polirao" Shorts videa bez znanja i pristanka samih kreatora. Kako prenosi TechRadar, iz tvrtke tvrde da je riječ o eksperimentu s ciljem poboljšanja jasnoće videa, no to objašnjenje nije umirilo autore sadržaja.

Problem je prvi put isplivao na površinu kada je glazbenik i YouTuber Rick Beato primijetio da isječak njegovog intervjua s gitaristom Pearl Jama, Mikeom McCreadyjem, na YouTube Shortsu izgleda čudno, kao da je provučen kroz nekakav filter. Njegov video o tom otkriću postao je viralan, a ubrzo su se javili i brojni drugi kreatori koji su uočili slične, nenajavljene promjene na vlastitim uradcima. Iako su mnogi odmah posumnjali na primjenu umjetne inteligencije, YouTube je bio izričit da se radi samo o strojnom učenju.

Međutim, neovisno o korištenoj tehnologiji, kreatori su najviše frustrirani činjenicom da je njihov rad mijenjan bez ikakve obavijesti. Nakon tjedana sve glasnijih kritika, YouTube je popustio. Rene Ritchie, zadužen za komunikaciju s kreatorima, objavio je na društvenoj mreži X da tvrtka radi na uvođenju opcije kojom će se ova poboljšanja moći isključiti.

YouTube je svoje postupke pokušao usporediti s računarskom fotografijom, tehnologijom koja automatski poboljšava fotografije na pametnim telefonima. Ipak, ključna razlika je očita: poboljšanja na pametnim telefonima primjenjuju se prije nego što korisnik uopće vidi konačnu sliku. U slučaju YouTubea, kreatori su već objavili i odobrili svoj sadržaj, koji je zatim naknadno, iza njihovih leđa, izmijenjen.

Namjera YouTubea je donekle razumljiva. Shorts format je dizajniran za mobilne uređaje i brzo skrolanje, a kvaliteta videa često varira. Malo dodatnog poliranja moglo bi doprinijeti vizualno ujednačenijem i ugodnijem korisničkom iskustvu. No, za kreatore koji stoje iza svog imena i sadržaja, ovakve nenajavljene izmjene potkopavaju njihov kreativni integritet i vlasništvo, pogotovo u doba kada su gledatelji zbog AI deepfake tehnologije ionako sve skeptičniji prema onome što vide na ekranima. Sličan gnjev javnosti izazvao je i Netflix kada je pomoću umjetne inteligencije radio "HD remaster" klasičnih serija, što je rezultiralo izobličenim licima i čudnim pozadinama.

Slučaj YouTubea je osjetljiviji jer, za razliku od streaming servisa, funkcionira kao ekosustav koji pokreću kreatori. Ako platforma počne mijenjati ono što oni objavljuju, čak i s najboljim namjerama, riskira uništenje povjerenja koje je temelj čitavog sustava.

Obećanje o uvođenju opcije za isključivanje vjerojatno je nužan korak, ali onaj koji je došao tek nakon snažnog pritiska javnosti. Ako platforme žele zadržati povjerenje korisnika i kreatora koji ih održavaju na životu, transparentnost mora biti prioritet, bez obzira radi li se o umjetnoj inteligenciji ili strojnom učenju čiji rezultati neodoljivo podsjećaju na nju.