Slovenija je, prema pisanju Novog lista, uputila Hrvatskoj službeni prijedlog za gradnju nove zajedničke nuklearne elektrane Krško 2, nudeći uvjete koji su znatno nepovoljniji od postojećeg partnerskog modela. Trenutačno je Hrvatska vlasnik 50% NE Krško te u tom omjeru i koristi električnu energiju iz nje. Prema novom prijedlogu, na koji se hrvatska strana treba očitovati do kraja rujna, Hrvatskoj se nudi četvrtina suvlasništva u drugom bloku, ali bez ikakvog prava na sudjelovanje u upravljanju te čak i bez isporuke električne energije.

"Maćehinska ponuda"

Prema istom prijedlogu, drugu četvrtinu vlasništva dobilo bi slovensko državno poduzeće GEN, dok bi Vlada Slovenije zadržala kontrolni paket od 51 posto vlasništva. Dodatno nepovoljno za nas jest što se predviđa da Hrvatska ne bi imala pravo na korištenje proizvedene električne energije. Umjesto toga, bio bi joj isplaćen udio u profitu ostvarenom prodajom struje, i to isključivo na slovenskom tržištu.

Ovakvu ponudu oštro je kritizirao predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, Davor Grgić, ujedno i član savjetodavnog tijela za nadzor sigurnog rada Nuklearne elektrane Krško. On je ponudu nazvao "maćehinskom" te za Novi list poručio da bi je hrvatska strana trebala kategorički odbiti. Grgić ističe kako je Hrvatskoj potrebna električna energija, a ne dobit od njezine prodaje, kako bi Vlada mogla raspolagati energentom za strateške potrebe, poput subvencioniranja socijalno ugroženih građana.

Ovaj konkretan i nepovoljan prijedlog u suprotnosti je s načelnom spremnošću za suradnju iskazanom prije nepuna tri mjeseca tijekom susreta premijera Andreja Plenkovića i Roberta Goloba. Tada je iskazan obostrani interes za nastavak suradnje na projektu, no bez detalja o vlasničkoj strukturi i načinu upravljanja.

Prilikom govora o drugom bloku NE Krško treba imati na umu da on ne ide sasvim glatko. Tu je kao prvo neizbježno protivljenje aktivista, koji tvrde da je cijeli projekt preskup te da se u njega ide bez potpunih informacija dostupnih javnosti. No, došlo je i do pada podrške sa strane politike, pa je slijedom toga i referendum, koji je trebao biti održan krajem prošle godine, odgođen na neodređeno vrijeme. Dakle, budućnost projekta kao takvog je neizvjesna, pa stoga niti sudjelovanje Hrvatske u njemu nije nešto o čemu će se odlučivati uskoro.