Na 43. kongresu Europskog društva kirurga za kataraktu i refraktivnu kirurgiju ESCRS predstavljene su i posebno formulirane kapi za oči koje mogu značajno poboljšati vid na blizinu, bez upotrebe naočala. Studija Centra za napredna istraživanja prezbiopije u Buenos Airesu obuhvatila je 766 pacijenata s prezbiopijom, a kapljice sadrže aktivne sastojke pilokarpin i diklofenak. Nakon korištenja kapi, većina sudionika mogla je pročitati dvije do tri dodatne linije na Jaegerovoj tablici, a poboljšanje je trajalo i do dvije godine.

Kapi djeluju sužavanjem zjenice i jačanjem mišića oka koji pomažu u fokusu, dok diklofenak smanjuje upalu i iritaciju. Njihova primjena dvaput dnevno preporuča se kao inovativna, neinvazivna alternativa naočalama i operacijama za osobe koje zbog starenja očiju imaju problema s čitanjem na blizinu. Nuspojave su, kažu, bile blage, poput privremenog zamagljenog vida i blage iritacije.

Elektrolit neovisan o elektrodama

Istraživači Sveučilišta Wisconsin-Madison razvili su elektrolit koji omogućava rad natrij-ionskih baterija bez klasične anode, čime postiže veću gustoću energije od skupljih litij-ionskih baterija. Ova inovacija, opisana u časopisu Nature Communications, nudi značajan potencijal za električna vozila i skladištenje električne energije, jer koristi natrij koji je jeftin i dostupan.

Baterija, kažu, predstavlja korak prema održivijim i učinkovitijim energetskim rješenjima budućnosti, a novi elektrolit može poslužiti i kao modelni sustav za proučavanje komponenti baterije i njihovu optimizaciju.

Vodik iz vlage u zraku

Znanstvenici kineskog Hefei instituta razvili su inovativni sustav koji zeleni vodik proizvodi koristeći samo sunčevu energiju i vlagu iz zraka, bez potrebe za vanjskom vodom ili energijom. Ključ je u kombinaciji sakupljanja atmosferske vode putem posebno razvijenog poroznog ugljika i elektrolize protonske izmjenjivačke membrane (PEMWE), što omogućuje proizvodnju vodika i u uvjetima relativne vlage od samo 20 %.

Sustav, predstavljen u časopisu Advanced Materials, postiže do 300 mL vodika na sat pri 40 % vlage. Terenska ispitivanja potvrdila su stabilan rad i nultu emisiju ugljika, omogućujući potpuno održivu proizvodnju vodika i u sušnim regijama.

WiFi mjeri otkucaje srca

Inženjeri Kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu razvili su Pulse-Fi, tehnologiju koja omogućava mjerenje otkucaja srca pomoću kućnog WiFi signala, bez nošenja pametnih satova ili narukvica. Sustav koristi jeftine ESP32 i Raspberry Pi čipove te algoritme strojnog učenja koji iz šuma signala izdvajaju suptilne promjene uzrokovane radom srca, a tehnologija precizno mjeri na tri metra udaljenosti čovjeka od uređaja.

Rezultati studije, objavljene u zborniku radova konferencije o distribuiranom računarstvu u pametnim sustavima i internetu stvari DCOSS-IoT 2025, sugeriraju da bi budući WiFi ruteri mogli poslužiti i kao nenametljivi kontrolori zdravlja, dostupni i u područjima s ograničenim resursima.

Reprogramiranje imunološkog sustava

Istraživači Trinity Collegea u Dublinu otkrili su da električna stimulacija može "reprogramirati" makrofage, ključne stanice imunološkog sustava, kako bi smanjili upalu i potaknuli brže zacjeljivanje. Električni impulsi preoblikuju makrofage u protuupalno stanje koje potiče rast novih krvnih žila i regrutiranje matičnih stanica u rane, čime se ubrzava popravak tkiva.

Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Cell Reports Physical Science, otvara mogućnost nove, sigurne i pristupačne terapije za različite upalne bolesti i ozljede, koristeći prirodne obrambene mehanizme tijela.

Vrijedni materijali iz industrijskog otpada

Biotehnološki startup Biophelion, novi spin-off Leibniz-HKI-ja, koristi crni kvasac za pretvaranje industrijskog otpada u vrijedne kemikalije. Istraživači su se fokusirali na iskorištavanje metaboličke raznolikosti gljive koja iz nusproizvoda proizvodnje bioetanola, šećera i papira stvara poliestere, jestivi polimer pululan te novi surfaktant.

Pululan bi mogao postati materijal za 3D ispis i zamijeniti plastiku, pa čak i poslužiti za izradu 3D ispisanih bioreaktora za kružno biogospodarstvo od pululana u budućnosti, što bi omogućilo njihovom mikroorganizmu da, tako reći, proizvede vlastitu posudu za uzgoj kulture.

Magnetski tranzistor za energetski učinkovitiju elektroniku

MIT-ovi inženjeri razvili su novi magnetski tranzistor na bazi dvodimenzionalnog magnetskog poluvodiča, koji omogućava znatno manju potrošnju energije te istovremeno poboljšava kompaktnost i brzinu elektroničkih sklopova.

Istraživanje, predstavljeno u časopisu Physical Review Letters, pokazalo je kako kromov sulfid bromid, materijal korišten u tranzistoru, omogućava znatno jaču kontrolu toka električne struje magnetskim prebacivanjem, a njegova magnetska stanja utječu na električna svojstva uređaja, što tranzistor čini učinkovitijim od klasičnih, silicijskih rješenja.

3D camera obscura

Kineski znanstvenici su u časopisu Optica predstavili novi sustav snimanja temeljen na klasičnom principu camere obscure, bez leća, za srednje infracrveno područje. Koristeći intenzivne laserske zrake za stvaranje optičke rupice u nelinearnom kristalu, ovaj sustav pretvara infracrvene slike u vidljivo svjetlo, što omogućuje snimanje oštrih i širokokutnih slika pri slabom osvjetljenju i na velikim udaljenostima.

Tehnologija donosi iznimno veliku dubinu polja (preko 35 cm) i omogućuje 3D snimanje s visokom preciznošću. Ova inovacija istraživača Učiteljskog fakulteta Istočne Kine otvara nove mogućnosti za unaprijeđeni noćni vid, industrijsku inspekciju i praćenje okoliša, a budućim razvojem mogla bi postati još kompaktnija i pristupačnija za široku primjenu.

Mini-mozgovi za energetski učinkovitu AI

Znanstvenici Sveučilišta Lehigh laboratorijski uzgajaju male modele mozga, moždane organoide kako bi istražili njihovu sposobnost obrade informacija za razvoj energetski učinkovitije umjetne inteligencije. Organoidi se uzgajaju od matičnih stanica i pomoću 3D-printanih biomaterijala precizno organiziraju neurone da oponašaju ljudski korteks.

Nakon što ih izlože pokretnim svjetlosnim podražajima, znanstvenici mapiraju aktivnost neurona te analiziraju njihove obrasce kako bi osmislili nove AI algoritme koji troše manje energije. Oni žele dokazati da inženjerski stvoreni organoidi mogu podržati biološko računanje te tako potaknuti razvoj učinkovitije i snažnije umjetne neuronske mreže.