Direktor Mete, Mark Zuckerberg, je sredinom ovog tjedna objavio da tvrtka planira „dodati ogroman korpus sadržaja” svom sustavu preporuka, budući da umjetna inteligencija „olakšava stvaranje i preradu” sadržaja koji se dijeli na društvenim mrežama. „Društveni mediji dosad su prošli kroz dva razdoblja,” rekao je Zuckerberg. „Prvo razdoblje bilo je ono kada je sav sadržaj dolazio od prijatelja, obitelji i profila koje si izravno pratio. Drugo je počelo kada smo dodali sav sadržaj Kreatora.” Iako se suzdržao od toga da umjetnu inteligenciju nazove trećim razdobljem društvenih medija, jasno je da će ta tehnologija imati veliku ulogu u onome što slijedi.

Sustavi preporuka koji navodno „dubinski razumiju” objave generirane umjetnom inteligencijom bi, prema tome, trebali postati sve vrijedniji. Meta je već počela ugrađivati AI alate u svoje aplikacije, a trenutno eksperimentira i s posebnim društvenim aplikacijama temeljenima na umjetnoj inteligenciji. Financijska direktorica Mete, Susan Li, rekla je da su korisnici stvorili više od 20 milijardi slika unutar nove aplikacije pod nazivom Vibes, koja nudi čitav feed videa generiranih umjetnom inteligencijom, slično kao Sora iz OpenAI-a.

Ovi su planovi izazvali popriličnu zabrinutost na internetu — od pitanja krše li ti alati zakone o autorskim pravima do toga kako bi dodatno mogli pridonijeti nekontroliranom širenju lažnog sadržaja. Sofisticirani alati poput Sore, koji mogu stvarati snimke koje izgledaju gotovo stvarno, podigli su ove strahove na novu razinu, posebno zato što je relativno lako ukloniti vodene žigove koji označavaju da su takvi videi generirani umjetnom inteligencijom, što je otkrila tehnološka publikacija 404 Media.

Videozapisi koje generira Sora također sadrže C2PA metapodatke – industrijski standardni digitalni potpis koji u pozadini označava izvor videa. Tvrtka također navodi da njezina tehnologija može prepoznati ljude i javne osobe kao dio mjera za sprječavanje deepfake sadržaja. Meta pak tvrdi da mediji stvoreni njezinim AI alatima imaju „nevidljivi vodeni žig” koji pomaže u praćenju štetnog sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, kao i oznake koje navodno ukazuju na AI podrijetlo.

Ranije ove godine je sam koncept kombiniranja društvenih mreža s AI asistentima izazvao zabunu jer korisnici Meta AI-ja očito nisu bili svjesni da su njihovi upiti – od kojih su neki uključivali osobne teme poput medicinskih ili pravnih pitanja – bili dio javnog feeda aplikacije. Meta je tada izjavila da su razgovori po zadanom privatni i da se ne dijele na javno, osim ako ih korisnici sami ne podijele kroz višekorakni postupak.

Da ne bi bilo zabune, ove su aplikacije primarno osmišljene kako bi korisnike potaknule na stvaranje sadržaja te kako bi potencijalno postale glavne platforme za nove generacije kreatora sadržaja na društvenim mrežama. Ipak, sličnost s TikTokom i drugim aplikacijama za kratke videozapise šalje poruku da te platforme doista pokušavaju postati odredište za gledanje sadržaja, a možda se pak radi o posve novom obliku društvenih mreža koji čak i tvrtke poput OpenAI-ja i Mete još uvijek pokušavaju shvatiti.