Svaka stanica u tijelu sisavaca posjeduje genetički programiran „sat“ poznat i kao 24-satni, dnevni, cirkadijani ritam. Stanične metaboličke funkcije se tijekom ciklusa od 24 sata ne odvijaju konstantnom brzinom, već njihov biološki ritam ovisi o tome kada su tijekom dana (ili noći) aktivni pojedini geni. Primjerice, u  ljudi su geni za probavu aktivniji tijekom dana, a geni za stanični popravak (reparaciju) se „uključuju“ noću.

S godinama, naš unutarnji sat postupno gubi pravilnu ritmičnost i sposobnost nadzora nad metaboličkim funkcijama stanice, a taj gubitak funkcionalnosti cirkadijskog sata se događa paralelno s povećanjem rizika za pojavu bolesti (metaboličkih i srčanih, raka i demencije).

Zdravo ograničavanje dnevnog hranjenja

"Mnogima od nas dan počinje jutarnjom šalicom kave i završava 15 ili 16 sati kasnije roštiljskom večerom uz čašu-dvije vina ili piva", kaže Satchidananda Panda, profesor u Salk Regulatory Biology Laboratory i jedan od autora eksperimentalnih radova na području odnosa metabolizma i cirkadijanog ritma. "Međutim, ograničavanje vremena unosa hrane na osam do deset sati dnevno, uz post tijekom preostalog vremena, može rezultirati boljim zdravljem, bez obzira na to je li naš biološki sat ispravan ili ne".

U prethodnim istraživanjima, Pandin laboratorij je utvrdio da miševi koji imaju uredne cirkadijane gene uz stalan, 24-satni pristup prehrani s visokim udjelom masnoće ubrzo postaju izrazito pretili, te se u njih pojavljuje niz metaboličkih bolesti, među kojima visoki kolesterol, bolesti jetre i dijabetes. Ali ti isti miševi, kada su bili ograničeni na svakodnevni „prozor prehrane“ od 8 do 10 sati postali su normalne težine, zdravi i „fit“, unatoč istom kalorijskom unosu hrane s visokim udjelom masnoća.

Kod ljudi, poremećaj cirkadijanog ritma (a s njime i veća pojavnost metabolički, kardiovaskularnih, neuroloških bolestii karcinoma) zamjećuje se s povećanjem životne dobi, smjenskim i noćnim radom, te s prehranom tijekom većine dana.

Genetici unatoč, nasuprot i usprkos

Novo, vrlo opsežno i detaljno istraživanje koje je znanstveni tim s Instituta Salk 30. kolovoza objavio u časopisu Cell Metabolism, potvrdilo je da se metabolički poremećaji u miševa - povezani s disfunkcijom 24-satnog ritma aktivnosti i odmora - mogu ispraviti ako se sve dnevne kalorije unesu unutar 10-satnog „prozora“.

U toj studiji, istraživači su pokušali razjasniti ulogu cirkadijalnih ritmova u metaboličkim bolestima onemogućavanjem gena odgovornih za održavanje biološkog sata u miševa. Genetski nedostaci u tim „miševima bez cirkadijanog sata“ čine ih sklonima pretilosti, dijabetesu, bolestima jetrenih masnih kiselina i povišenom kolesterolu u krvi. Te bolesti se dodatno pogoršavaju ako je životinjama dopušteno jesti masnu i slatku hranu. Ukratko, miševi s "blokiranim" cirkadijanim genima poslužili su kao laboratorijski model za osobe koje imaju prirođenu, genetsku sklonost debljini i bolestima uzrokovanim nezdravom prehranom.

Ti "debljini skloni" miševi su stavljeni na jedan od dva režima prehrane: jedna skupina je imala pristup hrani tijekom cijelog dana, a druga je imala pristup istoj količini kalorija samo tijekom 10-satnog prozora. Kao što je i bilo očekivano, skupina koja je smjela jesti tijekom svih 24 sata postala je pretila i razvila metaboličke bolesti. No, skupina koja je konzumirala isti broj kalorija unutar 10-satnog prozora ostala je mršava i zdrava - unatoč tome što ni ti miševi nisu imali zdrav unutarnji "biološki sat" i bili su genetski programirani da se razbole.

Dakle, istraživanje je utvrdilo da miševi kojima prirodno nedostaje biološki sat potreban za zdrav metabolizam još uvijek mogu biti zaštićeni od pretilosti i metaboličkih bolesti, ukoliko im se dnevni pristup hrani ograniči na 10-satno razdoblje.

Traže se dragovoljci

„Čini se da jednostavna životna navika kao što je prehrana unutar manje od 10 sati dnevno može vratiti metaboličku ravnotežu, spriječiti bolesti i održati dobro zdravlje. Mnogi ljudi su možda naslijedili jedan ili više 'neispravnih' metaboličkih gena, što može ostaviti osjećaj bespomoćnosti zbog genske predodređenosti za nastanak nekih bolesti. Međutim, otkriće da zdrav stil života i prehrane mogu prevladati nad lošim učincima neispravnih gena otvara posve nov pogled na mogućnost održavanja dobrog zdravlja unatoč lošoj genskoj predodređenosti", kaže Panda.

Sljedeći korak ovog tima je provođenje istraživanja o utjecaju 8-10satnog prehrambenog prozora na prevenciju i liječenje bolesti povezanih s procesima starenja, kao i prelazak s testiranja miševa na testiranje na ljudima.

Njihova web-stranica http://mycircadianclock.org omogućuje svima zainteresiranima da se prijave za sudjelovanje u studijama, preuzmu aplikacije i dobiju smjernice o tome kako usvojiti optimalni ciklus prehrane. Prikupljanjem svakodnevnih podataka o prehrambenim i zdravstvenim podacima tisuća ljudi, teži se što boljem razumijevanju utjecaja cirkadijanog prehrambenog ritma na održavanje zdravlja.

^{Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}