Tisuće djece na 'znanstvenom brdu' u Zagrebu: znanost nije samo zanimljiva, ona može biti i zabavna

Ovogodišnje izdanje SciHilla bilo je posvećeno sinergiji, odnosno povezivanju institucija, znanja i ljudi

Mladen Smrekar petak, 17. travnja 2026. u 18:05
Da znanost može biti i zabavnauvjerilo se više od 6000 posjetitelja velikog znanstveno-popularnog događanja na zagrebačkom znanstvenom brdu
Da znanost može biti i zabavnauvjerilo se više od 6000 posjetitelja velikog znanstveno-popularnog događanja na zagrebačkom znanstvenom brdu

Želimo približiti mladim ljudima STEM područje kako bismo ih stimulirali da se školuju u tom području i daju dobar doprinos našem društvu. Naš moto je: mijenjamo društvo znanjem, rekla je dekanica PMF-a Ivančica Ternjej otvarajući ovogodišnji, sada već tradicionalni #SciHill, otvoreni dan na zagrebačkom znanstvenom brdu, na kojem su se zajedno predstavili Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PMF), Institut za fiziku i Institut Ruđer Bošković. Znanost nije samo zanimljiva, ona može biti i zabavna, istaknuo je David M. Smith, ravnatelj IRB-a. A da znanost doista može biti i zabavna i privlačna uvjerilo se i više od 6000 posjetitelja ovog velikog znanstveno-popularnog događanja. 

Ovogodišnje izdanje SciHilla bilo je posvećeno sinergiji, odnosno povezivanju institucija, znanja i ljudi. Predavaonice ovdašnjih instituta i fakulteta pravo su mjesto za ozbiljan dijalog o tome kako učinkovitije povezati istraživanje, obrazovanje i javne politike te kako zajednički stvarati okruženje koje potiče razvoj i zadržavanje mladih talenata u Hrvatskoj. Na tu je temu organiziran i okrugli stol o ključnim izazovima, od obrazovanja do stvaranja uvjeta za ostanak i profesionalni razvoj.

Demonstracije, radionice, izložbe i sinergija

No, glavna atrakcija i razlog dolaska tolikih tisuća mladih na zagrebačko znanstveno brdo ipak su demonstracije, radionice, izložbe i osobno sudjelovanje u nizu kvizova i eksperimenata, brižno pripremljenih za ovaj dan. Posjetitelji su tako, obilazeći predavaonice, laboratorije i puteve između zgrada, mogli vidjeti lasersku harfu, lasere i magnetski top, vakuum pokuse i demonstracije magneta, kemijske pokuse s vatrom, dimom i promjenama boja, mogli su vidjeti kako se ponaša tekući dušik i kako se pripravlja sladoled. Moglo se ovdje izraditi solarne ćelije s pigmentom kupine, proučiti embrije i ličinke ribe zebrice, ali i promatrati Sunce teleskopom.

Na Institutu Ruđer Bošković osmislili su pet jednosatnih ruta u sklopu kojih su učenici obilazili niz edukativnih postaja, od drvenog računala koje uči igrati križić-kružić, preko upoznavanja čudesnog svijeta algi nevidljivih ljudskom oku do istraživanja mravinjaka uz pomoć mikrokamere. Tu se moglo naučiti kako običnim mobitelom i računalom uslikati predmet i pretvoriti ga u 3D model, ali i isprobati kako radi AI. Ovdje se mogao dobiti i odgovor na pitanje kako izgledaju atomi i čestice koje ih čine te kako radi posteljica, uz model i igru “Igre gladi! Budi najbolji protein u posteljici i pobijedi u igri života!”

Pipanje atoma

Institut za fiziku otvorio je vrata tri laboratorija i učenicima omogućio da vide mogućnosti laserske tehnologije. Ovdje je objašnjeno kako neki materijali “pamte” svoju prošlost i mogu se oblikovati poput stvorenja iz znanstvene fantastike, a učenici su mogli i “opipati” pojedine atome i otkriti tajne skrivene na nanometarskoj skali.

Biologija, fizika, geofizika, geografija, matematika, geologija, kemija, sve to prožima se i isprepliće u sklopu zgrada obližnjeg PMF-a. Tamošnji su studenti i voditelji znatiželjnike privlačili nizom događanja za različite uzraste, u sklopu manifestacije ”Dan i noć na PMF-u 2026”. Tu se tako moglo čuti prijeti li nam opasnost od meteotsunamija na Jadranu, kako nastaje bura i što je sve potrebno da bi se proizvelo dobro vino, a oni odlučniji mogli su samo stvoriti potres udarcem malja. Trekkeri su pak mogli saznati da trikoderi neće zauvijek ostati tek fikcija, a ljubitelji glazbe osluhnuti kako se glasaju ribe. Bilo je i izložbi posvećenih ženama i ljepoti u znanosti.

Escape Room

Fizičari su objasnili kako se proton ponaša kad mu je vruće, održali predavanje o kvantnom svemiru i supravodljivosti, geografi su održali radionice o gastrogeografiji i prostornom planiranju, matematičari su objašnjavali što je algoritam i čemu služi linearna algebra, održane su i radionice origamija te otkrivene neke zanimljive metode šifriranja poruka. Oni kojima nikad dosta uzbuđenja mogli su ući u "Escape room” i odigrati matematičku verziju poznate igre u kojoj je trebalo riješiti niz zagonetki kako bi se izašlo iz prostorije.

Geolozi su objasnili što voda čini vulkanu, postavili su izložbu 3D printanih dinosaura i održali radionicu na kojoj su djeca dobila priliku napraviti svoju geodu. Ljubitelji kvizova i računalnih igara mogli su pak okušati svoje znanje u igri prepoznavanja kamenja i stijena koje se pojavljuju u "Minecraftu". Kemičari su pažnju privlačili stvaranjem pirotehnike. Osviješteni su tu otkrili važnost zelene kemije, a svi koji su htjeli osjetiti kako studentski život izgleda u stvarnosti, mogli su odjenuti kutu, staviti zaštitne naočale i napraviti praktikumsku vježbu.