Najbrži čip na svijetu dolazi iz Njemačke

Nova silicij-germanijska arhitektura omogućuje brzine veće od 500 Gb/s po kanalu i postavlja temelje za razvoj 6G mreža i naprednih AI sustava

Mladen Smrekar četvrtak, 7. svibnja 2026. u 15:12
Veća propusnost omogućava prijenos više podataka u kraćem vremenu, što izravno utječe na performanse poslužitelja, cloud sustava i podatkovnih centara 📷 Jeff Fitlow / Rice University
Veća propusnost omogućava prijenos više podataka u kraćem vremenu, što izravno utječe na performanse poslužitelja, cloud sustava i podatkovnih centara Jeff Fitlow / Rice University

Inženjeri Instituta Heinz Nixdorf Sveučilišta u Paderbornu postigli su novi svjetski rekord u ultra-brzoj obradi signala. U sklopu projekta PACE razvili su integrirani elektronički čip na bazi silicij-germanija (SiGe) koji kombinira dosad najveću brzinu uzorkovanja i propusnost. Ovaj napredak rješava veliki tehnološki izazov – usko grlo u komunikaciji između analognog i digitalnog svijeta.

Procesiranje podataka

Srce novog sustava je track-and-hold krug, ključna komponenta analogno-digitalnih pretvarača.

Arhitektura čipa opisana je u knjizi otvorenog pristupa
Arhitektura čipa opisana je u knjizi otvorenog pristupa

Ovaj čip omogućava procesiranje podataka brzinom većom od 500 gigabita u sekundi po jednom kanalu. U višestrukim sustavima, poput onih za komunikaciju na velikim udaljenostima, teoretski bi se mogle postići brzine iznad 100 terabita u sekundi.

Ove brzine tehnologija omogućava kombiniranjem veće pokretljivosti elektrona i superiornih heterospojnih tranzistora (HBT) uz ekonomičnu proizvodnju na postojećim silicijskim linijama. Ovakva arhitektura nudi veću brzinu i manji šum u usporedbi s klasičnim CMOS rješenjima, uz bolju termalnu stabilnost, objašnjavju istraživači.

Moguća primjena ovog čipa je široka: od 5G i budućih 6G mreža do autonomnih vozila i medicinske dijagnostike. Posebno je značajan za razvoj umjetne inteligencije, gdje modeli zahtijevaju pristup ogromnim skupovima podataka u stvarnom vremenu. Visoka propusnost osigurava da mrežna infrastruktura ne usporava procesorsku snagu.