Kronologija je za porotu bila jednostavna i najbitnija. Rok za povredu dobrotvorne zaklade tri su godine, rok za neopravdano bogaćenje dvije, a porota je utvrdila da je Elon Musk za sporne radnje znao barem od 2017., kada je u SMS-ovima između bivše članice OpenAI uprave Shivon Zilis i šefa Muskova obiteljskog ureda stajalo eksplicitno: Elon je suglasan s prelaskom u profitnu strukturu. Tužbu je podnio 2024. Porotnicima nije trebalo dugo da spoje datume.

OpenAI ide na burzu

OpenAI izlazi iz ove dvorane s pravnom pobjedom i ide prema prvoj javnoj ponudi dionica koja bi mogla biti jedna od najvećih u povijesti Wall Street s procijenjenom vrijednošću koja se kreće prema bilijunu dolara i prelaskom u strukturu poduzeća od javnog interesa (Public Benefit Corporation). To se sada ne može ponovo pravno osporiti a i kalifornijski državni odvjetnik koji je odobrio tu konverziju može mirno spavati. Predstavnik Microsofta, koji je u tužbi figurirao kao suučesnik s 27 posto vlasničkog udjela i pristupom OpenAI tehnologiji do 2032., dao je kratku izjavu da ostaje predan suradnji. Sam Altman i Greg Brockman nisu ni bili prisutni kad je presuda pročitana.

Musk ide na žalbu

Musk je najavio žalbu, što nije iznenađenje, ali sutkinja je bila dovoljno jasna: pitanje zastare je činjenično pitanje, a žalbeni sudovi ne vole dirati u činjeničnu odluku porote, osobito kad je bila jednoglasna i brza. Muskovi odvjetnici izašli su pred kamere s analogijama na bitke rata i jednom jedinom riječju "Žalba", što je izgledalo manje kao pravna strategija, a više kao potreba da se nešto kaže. Prospekt, dokument koji predhodi izlistavanju SpaceX-a na burzi očekuje se ovog tjedna, s procijenjenom vrijednošću od 1,75 bilijuna dolara i izlazak planiranim za lipanj, i Musk u taj proces ulazi s dokazima u sudskom spisu da je i sam tražio profitnu strukturu, predlagao 90 posto vlastitog udjela i tužbu podnio godinu nakon što je osnovao vlastitu tvrtku za razvoj umjetne inteligencije, sve to potkrijepljeno privatnim porukama koje su porotnici čitali tri tjedna.

Pitanje ostaje otvoreno

Ali najvažnija poruka ove presude nije ni Altmanova pobjeda ni Muskov poraz, već ono što presuda nije rekla, jer nije ni morala. Pitanje imaju li donatori neprofitnih laboratorija za razvoj umjetne inteligencije ikakvo pravo tužiti zbog prelaska u profitnu strukturu, pitanje kome misija razvoja umjetne inteligencije zapravo pripada i tko je može zaštititi kad uprava odluči drukčije, sve to ostalo je točno ondje gdje je i bilo prije nego što je tužba podnesena. Porota je pronašla proceduralni izlaz i njime se iskoristila, sutkinja ga je prihvatila, i industrija umjetne inteligencije može nastaviti bez presedana koji bi je zakomplicirao.