Ljudi iza projekta gigavatnog podatkovnog centra Pantheon, koji se planira izgraditi u okolici Topuskog do 2030. godine, potaknuti, kako kažu, nepreciznim napisima u dijelu medija odlučili su dati opsežnije odgovore na pitanja koja su u javnosti izazvala najviše prijepora. Njihov prvi briefing za medije bio je posvećen energetskim pitanjima.

Podatkovni centar Pantheon spajat će se na hrvatsku elektro energetsku mrežu kao korisnik Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS). Prije toga, u suradnji s tvrtkom Končar-Dalekovod izgradit će vlastitu 400 kilovoltnu (kV) trafostanicu (jednu od najjačih u Hrvatskoj) i dalekovod u dužini većoj od 360 kilometara. Gradnja te infrastrukture trebala bi početi u listopadu 2027., a završetak se planira do prvog tromjesečja 2029.

Kilometar dalekovoda na dan

To znači da će dalekovod biti građen brzinom od bar jednog kilometra na dan (?!). Na svakom od tih kilometara treba postaviti tri ili četiri stupa, ovisno o konfiguraciji terena kojim ta infrastruktura prolazi. Trafostanica i dalekovod zajedno vrijede oko 450 milijuna eura i nakon gradnje prelaze u potpuno vlasništvo Republike Hrvatske. To će biti prvi od ukupno četiri dalekovoda koje će investitor u Pantheon sagraditi u regiji u kojoj će se smjestiti, a svaki od njih omogućuje prijenos od 1,3 gigavata električne energije do podatkovnog centra.

Energija će dolaziti iz više izvora, od privatnih proizvođača u Hrvatskoj i regiji, kao i kroz dugoročne ugovore na europskom tržištu električne energije, uključujući susjedne zemlje poput Bosne i Hercegovine, Slovenije pa sve do Francuske.

30 hektara za baterije i solarnu elektranu

Ukupna planirana priključna snaga podatkovnog centra Pantheon iznosi oko jednog gigavata, uz procijenjenu godišnju potrošnju od približno 5,5 teravatsati električne energije, a u sklopu projekta predviđena je i solarna elektrana snage 500 MW te baterijski sustav temeljen na litij-ionskoj tehnologiji, površine od oko trideset hektara, koji bi služio za pohranu viškova energije iz lokalne proizvodnje.

Iako je riječ o jednoj od većih solarnih elektrana u regiji, takav izvor energije sam po sebi ne može osigurati kontinuirano 24-satno napajanje gigavatnog podatkovnog centra. Zbog toga se sustav oslanja na kombinaciju mrežnog priključka, baterijskog skladištenja i rezervnih izvora energije.

Jedan od tih rezervnih izvora bit će i skladište dizela za agregate, no ekipa na Pantheonovom briefingu nije željela ići u pojedinosti o tome pogonu pa možemo samo nagađati o veličini te instalacije.

Dakle, primarno napajanje dolazi iz elektro energetske mreže, baterije preuzimaju u trenucima vršnih opterećenja, a dizelski agregati se pokreću u kriznim situacijama, nakon nekoliko sekundi, i mogu raditi satima pa i danima. Ako bi se koristila arhitektura usporediva s velikim gigavatnim hyperscale podatkovnim centrima u svijetu, riječ bi mogla biti o više stotina agregata i spremnicima goriva kapaciteta koji se mjere u milijunima litara.

U infrastrukturu podatkovnih centara dizelski agregati se ugrađuju prvenstveno zbog jačanja otpornosti sustava i održavanja kontinuiteta poslovanja, jer je riječ o pogonu koji ne smije stati.

Odakle struja?

Na pitanje odakle će energija dolaziti, Gudelj je rekao da je neće koristiti sa sadašnjeg tržišta RH, nego će je nabaviti putem dugogodišnjih ugovora koji se već sada potpisuju. Prvi takav ugovor već je potpisan s europskom kompanijom Greenvolt, a struju će nabavljati i od privatnih proizvođača obnovljivih izvora energije - nadaju se da će je većinom moći kupiti u Hrvatskoj (računaju na "zelene" projekte koji tek čekaju realizaciju).

Uglavnom, gigavatni podatkovni centar Pantheon nije samo tehnološki projekt, nego infrastrukturni sustav koji po svojim energetskim zahtjevima ulazi u razinu potrošnje većih urbanih cjelina. Njegova realizacija podrazumijeva izgradnju privatne visokonaponske infrastrukture, višestruke izvore opskrbe električnom energijom i složene rezervne sustave koji kombiniraju mrežno napajanje, baterije i dizelske agregate.

U tom smislu Pantheon nije samo investicija u podatkovnu infrastrukturu nego test kapaciteta hrvatskog energetskog sustava. Test koji će nam uskoro dati odgovor na pitanje može li se taj sustav nositi s digitalno transformiranom industrijom umjetne inteligencije, koja energiju više ne troši u megavatima, nego u gigavatima.