Njemačko tržište obnovljivih izvora energije posljednjih godina bilježi izniman rast popularnosti "uradi sam" balkonskih elektrana. Riječ je o malim solarnim sustavima koji se prodaju čak i u supermarketima, obično po cijenama od oko 500 eura, a sastoje se od jedne ili dvije fotonaponske ploče, malenog invertera (veličine mikrovalne pećnice) i kabela koji se priključuje izravno u običnu zidnu utičnicu.

Proizvedena električna energija u vlastitom aranžmanu time odmah napaja kućanske uređaje u stanu, a instalacija sustava sastoji se tek od vješanja panela na balkonsku ogradu i "uštekavanja" kabela. Ne čudi stoga da je još sredinom 2025. godine službeni njemački registar premašio milijun registriranih takvih sustava, dok procjene ukazuju na više milijuna prodanih primjeraka diljem te zemlje.

Idealan za najmoprimce

Glavni pokretač ovakvog trenda leži u činjenici da oko 55% njemačkih kućanstava, najviše u Europskoj uniji, živi u unajmljenim stanovima, što ih sprječava u ugradnji klasičnih krovnih solarnih elektrana. Zakonskim reformama iz 2024. godine priključni solarni sustavi, ograničeni na snagu do 800 W, kategorizirani su poput kućanskih aparata, čime je uklonjena potreba za angažiranjem električara i odobrenjima mrežnih operatora. Instalacija se provodi tek uz besplatnu registraciju koja se obavlja putem Interneta i traje manje od pola sata.

Stanodavci i udruge suvlasnika zakonski su ograničeni u mogućnosti odbijanja zahtjeva stanara, dok fotonaponski sustav ostaje u vlasništvu najmoprimca i on ga može ponijeti sa sobom pri preseljenju. Uz visoke cijene električne energije od 32 do 35 centi po kilovatsatu, oslobođenje od PDV-a na opremu i gradske subvencije do 500 eura (primjerice u Berlinu i Münchenu), investicija se isplaćuje u vrlo kratkom roku.

Pravila priključenja u Hrvatskoj

Za razliku od njemačkog modela s jednostavnom registracijom, u Hrvatskoj se na priključne solarne sustave primjenjuju jednaki propisi kao i za standardne sunčane elektrane priključene na distribucijsku mrežu. Iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) kažu da je postavljanje fotonaponske elektrane priključene na distribucijsku mrežu moguće provesti isključivo uz pridržavanje svih pravila i propisa te uz ishođenje kompletne potrebne dokumentacije za priključenje – kao da je riječ o punokrvnom fiksnom sustavu na krovu. Bez propisane dokumentacije u našoj je zemlji dopušteno koristiti tek one solarne sustave koji nisu spojeni na mrežu, odnosno dio su neovisnih (off-grid) kućnih sustava.

Unatoč administrativnim zahtjevima, ekonomski izračun pokazuje potencijal uštede i na domaćem tržištu. U idealnim uvjetima rada, pri godišnjoj proizvodnji od približno 900 kilovatsati električne energije i cijeni od dvadesetak centi po kilovatsatu, balkonski solarni sustav može ostvariti uštedu od stotinjak eura godišnje. S obzirom na početne troškove nabave i instalacije, procijenjeni rok povrata investicije u Hrvatskoj kreće se između 5 i 10 godina – kad bi samo bili legalni.