Kineski proizvođač električnih vozila Xpeng službeno je pokrenuo namjensku liniju za masovnu proizvodnju naprednog humanoidnog robota IRON. Ova tehnološka platforma opremljena je s tri prilagođena Turingova AI čipa koji zajednički isporučuju čak 2.250 TOPS-a procesorske snage, što robotu omogućava lokalno pokretanje složenih jezičnih modela bez potrebe za aktivnom internetskom vezom.

Svaki robot nakon završnog sklapanja samostalno silazi s automatizirane trake. Tvrtka ih najprije planira integrirati u vlastite tvornice i izložbene salone, dok su komercijalne isporuke za vanjske kupce u uslužnim sektorima u Kini i inozemstvu planirane za sljedeću godinu, a krajnji je cilj prodaja robota kućanstvima diljem svijeta.

Tehnologija viri u 'um' autonomnih vozila

Jedan od najvećih izazova autonomnih automobila njihova je nepredvidljivost u nesvakidašnjim situacijama. Kako bi riješili problem sustava donošenja odluka, MIT-ovi istraživači razvili su inovativnu metodu Concept-Wrapper Network (CW-Net). Ova tehnologija prevodi složeno strojno učenje u ljudima razumljive koncepte poput "biciklist je blizu" ili "približavate se zaustavljenom vozilu".

Testiranja na stvarnim cestama u Las Vegasu pokazala su da vozači uz ove vizualne iskazane postotke znatno bolje razumiju zašto auto neočekivano koči te mogu preciznije predvidjeti njegove reakcije, što dramatično povećava sigurnost i povjerenje, pokazali su rezultati objavljeni u časopisu Nature.

Biougljen od ljudskog izmeta za čvršći beton

Proizvodnja cementa jedan je od najvećih izvora emisija ugljikovog dioksida, zbog čega znanstvenici intenzivno traže ekološki prihvatljivije alternative. Istraživači Sveučilišta Manipal u Jaipuru osmislili su rješenje koje istovremeno smanjuje otpad i poboljšava građevinske materijale. Oni su preradom ljudskog izmeta iz postrojenja za obradu fekalnog mulja procesom pirolize stvorili biougljen u prahu, javlja NDTV.

Tim su prahom zamijenili 5 do 10 posto cementa u betonskoj smjesi. Nakon 91 dana sušenja, beton s 10 posto biougljena pokazao je nevjerojatno povećanje savitljive čvrstoće za čak 42 posto te 21 posto veću tlačnu čvrstoću, otkriva rad u časopisu Scientific Reports. Istraživači kažu da su potrebna daljnja ispitivanja prije nego što se materijal može koristiti u stvarnim zgradama. Također trebalo bi proučiti i njegovu učinkovitost pri ekstremnim temperaturama, izloženost soli i uvjetima smrzavanja. Moguće oslobađanje teških metala iz materijala na bazi otpadnih voda još je jedna briga.

Računalni agenti za procjenu znanstvenih hipoteza

Robotski laboratoriji danas mogu sintetizirati i testirati materijale te molekule lijekova bez ljudske intervencije. Međutim, AI modeli predlažu nove kandidate brže nego što ih roboti mogu fizički testirati, stvarajući golemi višak hipoteza. Kako bi riješili taj problem, na Istraživačkom institutu Georgia Techa (GTRI) razvili su program FARSCAPE. Ovaj AI sustav pomaže u sužavanju skupa kandidata vaganjem njihove znanstvene uvjerljivosti i praktičnih ograničenja.

Sustav funkcionira tako da izazovna tehnička pitanja rastavlja na manje komponente koje potom neovisno procjenjuje tim od čak 16 računalnih agenata. Koristeći pristup "lanca misli" (chain of thought), FARSCAPE donosi odgovore u obliku vjerojatnosti te transparentno prikazuje razloge svoje procjene kako bi ih ljudi mogli provjeriti. Tehnologija se već dokazala procijenivši više od 200 složenih problema na razini doktorata u samo 48 sati.

Kvantni Quantinuum nadmašio klasične strojeve

Provjera točnosti rada kvantnih računala iznimno je teška jer njihova verifikacija često zahtijeva izračune koji nadilaze mogućnosti klasičnih strojeva. Kako bi riješiili ovaj problem kvantne verifikacije, u tvrtki Quantinuum osmislili su igru temeljenu na zadatku komplementarnog uzorkovanja.

Koristeći napredno kvantno računalo sa zarobljenim ionima H2 i skalirajući pokuse do 55 kubita, sustav je s lakoćom prešao matematički dokazanu teorijsku granicu izvedbe klasičnih računala. Što je test postajao složeniji, jaz u korist kvantnog sustava eksponencijalno je rastao, pružajući jasan dokaz nadmoći bez oslanjanja na neprovjerene računalne pretpostavke. Detalji eksperimenta objavljeni su ovih dana u časopisu Nature Communications.

Tranzistor koji radi na 600 °C

Današnji poluvodiči gube stabilnost i razvijaju curenje struje pri visokim temperaturama, no inženjeri Sveučilišta Kyoto u Japanu riješili su taj problem. Razvili su novi tranzistor s efektom polja (JFET) od silicijeva karbida (SiC) koji podnosi ekstremnu toplinu od čak 600 °C. Ključ uspjeha leži u inovativnoj arhitekturi s donjim vratima (bottom-gate structure) koja drastično smanjuje pogreške napona i neželjeno curenje struje kroz poluvodičku podlogu.

Ova iznimno robusna komponenta mogla bi, vjeruje se, igrati ključnu ulogu u budućim svemirskim misijama, poput sondi za istraživanje paklene površine Venere, gdje temperature dosežu 460 °C pod golemim atmosferskim tlakom. Tehnički detalji dizajna objavljeni su u stručnom časopisu APL Electronic Devices.

Sustav hlađenja pokretan toplinom

Potreba za hlađenjem i grijanjem čini gotovo polovicu globalne potrošnje energije. Kako bi ponudili održiviju alternativu, zaposlenici njemačkog Instituta za tehnologiju u Karlsruheu (KIT) i japanskog Sveučilišta Tsukuba razvili su prvi elastokalorični sustav hlađenja pokretan isključivo toplinom.

Tehnologija, predstavljena u časopisu Nature, koristi dva ultratanka filma od legure nikla i titana s pamćenjem oblika. Prvi film pretvara toplinsku energiju (poput solarnog zračenja ili otpadne topline) u mehanički rad, dok drugi film tu silu koristi za hlađenje. Time je eliminirana potreba za električnim motorima i štetnim rashladnim plinovima, što otvara put hlađenju računalnih procesora i elektronike njihovom vlastitom otpadnom toplinom.

Samoobnavljajuća elektroda za zeleni vodik

Proizvodnja zelenog vodika elektrolizom vode pati od brzog propadanja elektroda u agresivnim radnim uvjetima. Istraživači Kineske akademije znanosti doskočili su problemu razvojem integrirane elektrode koja se tijekom rada sama obnavlja. Materijal spaja pet metala (nikal, kobalt, željezo, krom i vanadij) u visokoentropijsku antiperovskitnu strukturu na poroznoj niklovoj pjeni.

Umjesto uobičajene degradacije, tijekom reakcije dolazi do kontroliranog otapanja površinskih metala, čime se stalno stvara novi, još aktivniji sloj. Testiranja su pokazala stabilan rad elektrolizera dulje od 400 sati pri visokim industrijskim gustoćama struje, piše stručni časopis ACS Nano.

Višekatnice na Marsu printat će se od kvasca

Tradicionalni planovi za gradnju na Marsu uključuju energetski intenzivno taljenje stijena u cigle. No, sad su znanstvenici Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu (HKUST) osmislili znatno štedljiviju, biološku alternativu za 3D printanje struktura. Oni su, naime, razvili su smjesu koja kombinira simulirani marsovski pijesak sa želatinom i specijalno modificiranim kvascem koji luči ljepljive proteine nalik onima kod dagnji.

Ekstremna hladnoća i niski tlak Marsa djeluju poput liofilizatora – smrzavaju vodu iz smjese i pretvaraju je izravno u paru. Rezultat je lagani, pjenasti materijal tlačne čvrstoće do 12 megapaskala, što je usporedivo s lakšim betonom i dovoljno za gradnju marsovskih višekatnica. Dodatna prednost je kružno gospodarstvo; kvasac se iz starih objekata može izolirati i ponovno uzgojiti u bioreaktorima, piše u radu koji objavljuje časopis Chem Circularity.