Vijeće Europske unije dalo je početkom rujna konačno odobrenje za opsežnu reformu carinskog okvira EU-a. Ažurirani zakonodavni okvir trebao bi, kažu, osigurati modernije alate za olakšavanje globalne trgovine, osobito u sektoru e-trgovine, učinkovitiju naplatu carina te strože provjere opasne, nesigurne i nesukladne robe.

Platforme kao uvoznici

Prema novom Carinskom zakoniku Unije, platforme za e-trgovinu smještene izvan EU-a smatrat će se uvoznicima kada proizvode prodaju izravno kupcima unutar Unije. Stoga će te platforme, a ne krajnji potrošači, snositi odgovornost za carinske formalnosti i plaćanje carina. Takvo objašnjenje na tragu je onoga Trumpovog, gdje se tvrdi da će prodavatelji plaćati carinu – no sasvim je jasno da je oni neće uklopiti u cijene proizvoda, već će je (kao što su učinili i sada s 3 eura po vrsti proizvoda u paketu) dodati na finalnu cijenu i zaračunati krajnjem kupcu. No, barem kupci neće morati odrađivati "papirologiju", već bi sve trebalo biti automatizirano.

Nova pravila donose i sustav sankcija za neispunjavanje carinskih obveza. Tu su primjerice novčane kazne do 6% ukupne vrijednosti robe uvezene u prethodnoj godini, ukidanje carinskih povlastica ili ograničenje pristupa internetskim platformama, koje ne poštuju carinske propise. Carinska reforma trebala bi osigurati i ukidanje fiksne paušalne naknade od 3 eura, odnosno njezinu zamjenu postotnim stopama carina, ovisno o vrsti uvezene robe.

Neizbježno – nove naknade

S ciljem pokrivanja rastućih troškova praćenja velikog broja malih paketa, već do 1. studenoga ove godine uvest će se i naknada za rukovanje malim paketima na razini cijele Europske unije. Visinu te naknade utvrdit će Europska komisija prije početka primjene, a neslužbeno se spominje da bi ona mogla iznositi 2 eura. I za njezin će obračun i plaćanje biti odgovorni prodavatelji iz trećih zemalja.

Ova se naknada razlikuje od odluke o ukidanju oslobođenja od carine za uvoz paketa vrijednosti manje od 150 eura, odnosno naplaćivat će se povrh sada aktualnih 3 eura po vrsti proizvoda. Plan je naknadu revidirati svake dvije godine, za što je zadužena Europska komisija.

Nove metode nadzora

U sklopu reforme uspostavlja se nova decentralizirana agencija – Carinsko tijelo EU-a, sa sjedištem u Lilleu u Francuskoj, koja počinje s radom 2027. godine. To će tijelo analizirati podatke o uvozu i izvozu pohranjene u novom Centru EU-a za carinske podatke te pomagati državama članicama u identifikaciji najrizičnijih tereta za inspekcijske preglede, utvrđivanju prioritetnih područja provjera i koordinaciji upravljanja krizama.

Reformom se uvodi i kategorija ovlaštenih pouzdanih trgovaca, namijenjena najtransparentnijim poduzećima. Tvrtke koje pružaju detaljne informacije o kretanju i usklađenosti robe te ispunjavaju stroge kriterije moći će koristiti pojednostavnjene carinske postupke. To će im omogućiti puštanje robe u promet u EU-u bez aktivne carinske intervencije, čime će uštedjeti vrijeme i novac.

Konačno odobrenje Europskog parlamenta za ovu reformu stiglo je ovog tjedna, pa se može započeti i s provođenjem plana. Evidentiranje uvoza i izvoza u novom Centru za carinske podatke postat će obvezno od 1. srpnja 2028. za poduzeća u e-trgovini, a od 1. ožujka 2034. i za sve ostale trgovce. Ono najvažnije za kupce jest da će vrlo brzo, a najkasnije od 1. studenoga, na narudžbe izvan EU morati plaćati – još jednu novu naknadu.