Izvješće o svemirskom otpadu: Rastući rizik u orbiti zahtijeva hitne akcije
Alarmantno izvješće ESA-e upozorava na drastičan porast rizika od sudara u niskoj Zemljinoj orbiti, dok svakodnevno lansiranje novih satelita i nagomilani otpad prijete dugoročnoj održivosti svemira
Ured za svemirski otpad Europske svemirske agencije (ESA) objavio je svoje godišnje izvješće o svemirskom okolišu za 2026., stvoreno na temelju podataka prikupljenih do kraja 2025. godine. Izvješće ukazuje na to da je Zemljina orbita ograničeni resurs koji postaje sve napučeniji neaktivnim satelitima i dijelovima raketa-nosača. Podaci pokazuju ubrzan rast aktivnosti, pri čemu je u 2025. godini izvedeno više od 300 lansiranja s preko 4.000 novih korisnih tereta postavljenih u orbitu, prvenstveno zbog povećanja komercijalnih konstelacija.
U prosjeku se dnevno lansira čak deset novih korisnih tereta, dok istodobno više od tri satelita ili tijela raketa svakodnevno ponovno ulaze u Zemljinu atmosferu. Unatoč tome, nedovoljan broj satelita napušta zagušene orbite po završetku radnog vijeka. Zbog povećanog prometa, u ovogodišnje je izvješće uvedena i nova mjera – rizik od stradavanja stanovnika na Zemlji uslijed nekontroliranih padova dijelova iz svemira. Iako su šanse za to i dalje niske u usporedbi sa svakodnevnim životnim rizicima, vjerojatnost incidenata raste.
Opasni lančani sudari
Indeks zdravlja svemirskog okoliša koji izračunava ESA pokazuje drastično pogoršanje, pri čemu su se dugoročni negativni učinci u niskoj Zemljinoj orbiti u samo jednoj godini povećali za čitav red veličine, dok projekcije predviđaju nagli porast broja sudara. Glavna dugoročna prijetnja stabilnosti orbite nije samo kontinuirano lansiranje novih objekata, već pojačavajući ciklus sudara poznat kao Kesslerov sindrom. Fragmenti nastali sudarima u tom scenariju uzrokuju nove sudare, pa bi se populacija otpada povećavala čak i kada više ne bi bilo novih lansiranja.
Na priloženim grafičkim prikazima moguće je vidjeti ubrzan porast broja lansiranja, projekcije za budućnost te s time povezane rizike. Svi odreda pokazuju skok u posljednjim godinama.
Što se može učiniti?
Za zaustavljanje ovog trenda neophodno je aktivno uklanjanje otpada iz orbite. Pozitivne pomake pokazuje podatak da raste svijest i pridržavanje mjera za smanjenje otpadnih materijala u svemiru, ali stručnjaci upozoravaju da reakcija mora biti brža i pouzdanija. ESA je stoga postavila cilj da kroz vlastiti pristup "Zero Debris" do 2030. godine značajno ograniči stvaranje novog otpada u Zemljinoj i Mjesečevoj orbiti u svim svojim budućim misijama.
Agencija u suradnji s partnerima razvija niz misija usmjerenih na sprječavanje raspada u orbiti, primjenu novih tehnologija pasivizacije te demonstracije aktivnog uklanjanja otpada i servisiranja satelita. Gdje god je to moguće, ESA planira ukloniti vlastite starije satelite koji su konstruirani prije stupanja na snagu suvremenih smjernica. Dugoročni plan uključuje i stvaranje kružne ekonomije u svemiru kroz nadopunu goriva, popravke, održavanje te recikliranje resursa izravno u orbiti.
