Tehnološki giganti u slobodnom padu zbog golemih troškova umjetne inteligencije

Vrijednosti dionica Intela, Alphabeta i Nvidije značajno su pale na burzama. Investitori se pitaju kada će se stotine milijardi dolara uloženih u umjetnu inteligenciju napokon početi isplaćivati

Bug.hr subota, 31. listopada 2026. u 00:36
Ilustracija 📷 Bug/AI
Ilustracija Bug/AI

Rasprodaja dionica u tehnološkom sektoru dovela je do značajnog pada na američkim burzama uslijed razočaravajućih kvartalnih rezultata vodećih kompanija i zabrinutosti oko kapitalnih izdataka. Indeks Nasdaq pao je za 2,9 posto tijekom ovog mjeseca, brišući više od bilijun dolara tržišne vrijednosti u samo tjedan dana. Pitanje koje zabrinjava ulagače odnosi se na održivost financiranja infrastrukture za umjetnu inteligenciju te na vremenski okvir u kojem bi ta ulaganja mogla donijeti stvarni profit.

Alphabet i Amazon troše kao nikada

Googleova matična tvrtka Alphabet zabilježila je pad dionica od preko 12 posto, što je njihov najveći pad u samo jednom danu. Iako im prihodi od poslovanja u oblaku i dalje snažno rastu, investitore je neugodno iznenadio neto odljev gotovine od 9,07 milijardi dolara. Kompanija jednostavno guta novac kako bi izgradila masivne podatkovne centre za potrebe umjetne inteligencije. Sličnim putem ide i Amazon koji je objavio neto odljev gotovine od čak 42,4 milijarde dolara te troškove od gotovo 95 milijardi na opremu i novu infrastrukturu (nove data centre).

Zbog ovakvo razmetljivog trošenja mnogi financijski analitičari počinju sumnjati (tek sada?) u dugoročnu održivost cijele te priče. Kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju sve se više oslanjaju na zaduživanje kako bi uopće mogle financirati ove kolosalne projekte. Goldman Sachs procjenjuje da će se ove godine u svijetu na razvoj umjetne inteligencije potrošiti ukupno oko bilijun dolara. Strah da taj golemi kapital neće dovoljno brzo generirati povrat postao je opipljiv, što je potaknulo rasprodaju dionica velikih igrača.

Povijesni potop Intela i hlađenje Nvidije

Situacija s proizvođačima računalnih čipova nije ništa bolja, a najteži udarac pretrpio je Intel. Njihova dionica potonula je gotovo 29 posto, bilježeći time svoj uvjerljivo najgori dan još od daleke 1974. godine. Iako su u prošlom kvartalu uspjeli nadmašiti očekivanja vezana uz zaradu, izrazito slabe prognoze za kraj godine i stalni pritisak slabije prodaje osobnih računala duboko su razočarali tržište.

Ni dosadašnji apsolutni miljenik tržišta Nvidia nije uspjela izbjeći ovaj val pesimizma. Unatoč sjajnim prethodnim rezultatima, dionice su im pale za 4,2 posto. Investitori su itekako svjesni da i najveći kupci Nvidijinih hardverskih rješenja ne mogu zauvijek bacati novac na servere bez da to naruši njihovu vlastitu profitabilnost. Uz sve to, visoke kamatne stope i opća inflacija stvaraju dodatni makroekonomski pritisak, pa se kapital seli u defenzivnije i stabilnije sektore gospodarstva.