Poletjela letjelica na ionski pogon i bez pomičnih dijelova
U laboratoriju za aeronautiku na MIT-u izrađen je prvi funkcionalni prototip letjelice na revolucionarni, tihi elektro-aerodinamički pogon
S poznatog američkog sveučilišta MIT ovoga je tjedna objavljena vijest, s priloženim video zapisom, o prvom eksperimentalnom uspješnom letu jedne letjelice koja koristi pogon bez pomičnih dijelova. Za razliku od uobičajenih zrakoplova koji koriste ili mlazne turbine ili neki sustav pogona s propelerima, MIT-jev koncept koristi se potencijalno revolucionarnom metodom ionskog pogona. On koristi razliku u energetskim potencijalima koju, uz pomoć molekula zraka, pretvara u potisak.
"Tajna" ovog pogona, koji kao da je izišao iz nekog filma znanstvene fantastike, jest u električnom naponu koji se dovodi u elektrode razapete uzduž krila letjelice. Veći broj ovih elektroda u obliku žica postavljen je okomito na smjer leta. Kroz njih se pušta napon od 20.000 Volti. U pola svih elektroda stvara se pozitivan a u drugoj polovici negativan naboj, što stvara razliku potencijala od čak 40.000 V.
Prednje elektrode nose pozitivan, a stražnje negativan naboj. Ovaj napon dovoljan je da se ioniziraju atomi dušika iz zraka. Na prednjim, pozitivnim elektrodama atomi dušika gube elektron i postaju pozitivno nabijeni, te putuju, zbog privlačne suprotne sile, prema stražnjoj elektrodi. Putem udaraju u atome kisika i tako "ni iz čega" stvaraju strujanje zraka (vjetar), koji kretanjem oko krila daje potisak i uzgon zrakoplovu.
Sve ovo događa se bez pomičnih dijelova ili bilo kakve buke motora, pa ova tehnologija omogućava izradu potpuno tihih električnih letjelica. Ili bi barem u budućnosti to trebala omogućiti, pokaže li se ovaj koncept uspješnim.
Elektro-aerodinamički ionski je pogon još u vrlo ranoj fazi razvoja. Za sada je uspješno testiran na malenoj letjelici mase tek oko 2,5 kilograma i s rasponom krila nešto manjim od 5 metara. Prilikom testiranja ovaj "zrakoplov" preletio je tek 60-ak metara, ali – sjetimo se – prvi let braće Wright bio je gotovo dvostruko kraći od ovoga pa je avijacija došla tu gdje je danas, a putnički zrakoplovi bez prekida lete i po 19 sati.
