Univerzalni lijek za rak kojega bi i nigerijski princ dijelio

Novine i portali prenose ovotjedni članak Jerusalem Posta o navodnom revolucionarnom "lijeku za rak" (za svaki rak?) koji samo što nije na tržištu. Problem je što nitko u znanstvenoj zajednici nije vidio nikakvo istraživanje koje bi potkrijepilo ove tvrdnje

Igor Berecki četvrtak, 31. siječnja 2019. u 15:58

Prije par dana se brže od kalifornijskog šumskog požara u medijima proširila vijest koju je prvi objavio The Jerusalem Post, a potom ju prenijele brojne svjetske agencije: znanstvenici izraelske tvrtke Accelerated Evolution Biotechnologies Ltd. (AEBi) razvili su sveobuhvatni lijek za rak, lijek koji će - kako tvrde - za godinu dana preplaviti tržište i zauvijek stati na kraj ovoj opakoj bolesti.

"Naš lijek protiv raka bit će učinkovit od prvoga dana, terapija će trajati nekoliko tjedana i neće imati nuspojave, a bit će po znatno nižoj cijeni od većine drugih lijekova na tržištu“ - obećavaju znanstvenici iz AEBi. "Ne samo da će uspješno liječiti sve pacijente s bilo kojom vrstom karcinoma i dati im novi život, već će biti iznimno isplativ. Djelovat će poput antibiotika.“

MuTaTo, muchacho!

Predsjednik uprave i direktor tvrtke, dr. Ilan Morad je objasnio da većina lijekova protiv raka napada točno određenu metu i ne uzima u obzir da stanice raka koriste vlastite puteve za mutaciju ili reprodukciju, pa one ubrzo postaju otporne na terapiju. Međutim, da bismo detaljno razumjeli stvarni proces, morat ćemo početi s AEBI-jevom SoAP platformom. Tehnologija SoAP u osnovi omogućuje znanstvenicima lociranje i prikazivanje određenih stanica i njihovo stavljanje u korisne kliničko-fiziološke kategorije kao što su antagonisti, inhibitori itd.

SoAP pomaže znanstvenicima "… DNA kodiranje za protein, npr. antitijelo, uvesti u bakteriofag, tj. virus koji zaražava bakterije." Slična procedura bi uvodila lijekove u stanice karcinoma. Ekipa iz ARBi podsjeća da je za otkriće tog procesa prošle godine dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju. "Umjesto da napadamo karcinomske receptore jedan po jedan, napadamo ih po tri u isto vrijeme - a čak ni rak ne može mutirati tri receptora u isto vrijeme", rekao je dr. Morad.

Trenutno, AEBi patentira peptide (pod nazivom MuTaTo, što je skraćenica za multi-target toxin) za koje se smatra da su najučinkovitiji na stanice karcinoma. Dr. Morad je rekao da su prvi eksperimenti na miševima, kao i brojni in-vitro pokusi, bili vrlo uspješni. "Naši rezultati su dosljedni i ponovljivi", rekao je.

Njegova se tvrtka sada priprema za klinička ispitivanja. To bi moglo biti jedno od najznačajnijih znanstvenih dostignuća u ljudskoj povijesti. Samo ćemo morati malo pričekati i vidjeti.

E, sad…

Znate ono kada odavno više niste n00b, nego prekaljeni internetski nerd, matora džomba koja već godinama skuplja iskustvo na internetskim forumima, newsima, portalima i društvenim mrežama? Ono kada otprve, nakon ovlaš bačenog pogleda na pristigli e-mail možete frknuti nosom i reći: „Ovo je scam, to je hoax, to je neka jadna verzija nigerijskog e-mail podvaljivanja muda pod bubrege lažnim bankarskim transakcijama! Kako netko može još uvijek padati na takve jeftine i prozirne fore kojima se naivcima pokušava izmamiti novac?“

E, samo da znate, takvih prekaljenih i iskusnih nerdova ima i drugdje, a ne samo među informatičarima i računardžijama. Recimo, ima ih u prirodnim znanostima. Onih znanstvenih nerdova koji samo bace pogled na naslov znanstvenopopularnog teksta u medijima, pročitaju prve dvije rečenice i frknu nosom: „Ovo smrdi, to je hoax, tu netko pokušava izvući novac na prodavanju lažne nade bolesnicima.“

I tako, dok većina medija i čitatelja „puši foru“ i oduševljeno prenosi neprovjerene informacije o nekom novom i čudesnom lijeku, znanstveni skeptici čine ono što ih čini skepticima: skeptični su.

Da skratim priču: ova pripovijetka o čudesnom lijeku protiv raka -- jako smrdi. Smrdi na hoax, na scam, na izmamljivanje novca naivcima.

Zašto MuTaTo smrdi?

Ukratko - zato što se ovakvo priopćenje o toliko važnom i revolucionarnom otkriću ne iznosi putem The Jerusalem Posta, niti New York Timesa, čije su napise nekritički prenijeli skoro svi vodeći domaći web portali. Takva otkrića - da bi bila barem trunčicu ozbiljno prihvaćena - objavljuju se u specijaliziranim, renomiranim znanstvenim časopisima, i to tek nakon što su prošla propisani recenzijski postupak, peer-review, detaljnu provjeru vjerodostojnosti podataka i rezultata koje iznose u svojem radu.

Ukratko - izbjegavanje objavljivanja rezultata istraživanja izraelskog tima u relevantnoj znanstvenoj literaturi pri čemu bi bili podvrgnuti detaljnoj stručnoj provjeri, nije znanstveni pristup nego … kako da se izrazim… smrdi.

Ukratko - kao što se nijednim lijekom, pa ni njihovom kombinacijom ne mogu izliječiti sve postojeće infekcije, tako se nijednim lijekom protiv raka, pa ni kombinacijom takvih lijekova ne mogu izliječiti sve vrste raka (poznato je preko 1.800 uzajamno vrlo različitih bolesti koje su svedene pod umjetno stvoreni zajednički nazivnik „rak“). Panaceja - univerzalni lijek za sve bolesti - jednostavno ne može postojati, iz razloga što ne postoji univerzalni mehanizam nastanka i razvoja svih bolesti.

Ukratko - zato što se u tekstu priopćenja ne iznose podaci o djelovanju lijeka na ljude, nego tek općenito spominju prvi rezultati na miševima. A znanstveni proces izrade, provjere, kliničkog testiranja, odobravanja za masovnije pokusno korištenje i izdavanja krajnje licence za praktičnu upotrebu bilo kojeg lijeka iz stotinu razloga ne može biti kraći od 5 do 15 godina. No, ekipa ga obećava primjenjivati u praksi za manje od godinu dana. Yeah, sure…

Šalji pare!

Ukratko - zato što samo dva dana nakon najave te znanstvene senzacije, dr. Ilan Morad, predsjednik Uprave za ubrzanu evolucijsku biotehnologiju (tvrtka koja provodi istraživanje), kaže da se umjesto objavljivanja svojih istraživanja za recenziju, žele usredotočiti na „…unapređivanje istraživanja i razvoj više ciljanih peptida. "Potrebno je puno posla, a mi smo mala tvrtka. Što se tiče objavljivanja rezultata u znanstvenim časopisima, ne možemo si to priuštiti. Za objavljivanje članka potrebno je mnogo truda i mnogo sredstava, a to si ne možemo priuštiti.”

Dodao je u interviewu objavljenom u Israel Timesu: „Da smo velika tvrtka s mnogo sredstava, to bi bilo prvo što bismo učinili. Ako imam 100.000 dolara - na što da ih utrošim?“ - upitao je. “Na nastavak istraživanja i pronalazak što više ljekovitih peptida ili da trošimo novac na mnoge eksperimente kako bismo mogli napisali znanstveni članak? Što biste vi učinili, ako biste morali izabrati?”.

Čuj, dragi doktore Morade,… ajd' ne seri.

Ukratko - dotični znanstvenici ne zvuče i ne ponašaju se kao znanstvenici, nego kao loši nigerijski prevaranti, prodavači e-mail scamova. Samo još nedostaje da ovako javno, putem svjetskih medija koji su nerazumno zapalili požar među pacijentima očajnim zbog svoje bolesti, zatraže da im svatko pošalje po 10 USD.

Zato mi dopustite da po pitanju tog čudesnog lijeka budem vrlo, vrlo skeptičan. Vrlo.

 

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.