Prometne gužve česta su pojava u svjetskim gradovima pa frustrirani vozači ponekad usmjere pogled prema nebu tražeći pomoć „odozgo”. Za nekoliko bi godina nebo bi uistinu moglo ponuditi stvarno rješenje – leteće taksije.

Boston Consulting Group predviđa da će ljudi diljem svijeta letjeti letećim taksijima 1 milijardu puta u 2030. godini, nakon što se uspostave usluge dijeljenja prometa i na redovitim linijama iznad tla. Osim toga, većina tih zračnih taksija moći će letjeti bez pilota.

Prvi leteći taksiji trebali bi poletjeti u velikim gradovima najkasnije u 2023. godini - Harald Kröger

„Prvi leteći taksiji trebali bi poletjeti u velikim gradovima najkasnije u 2023. godini, a Bosch planira igrati glavnu ulogu u oblikovanju ovog budućeg tržišta”, tvrdi Harald Kröger, predsjednik Boschova poslovnog područja Automotive Electronics.  U Boschu smatraju kako je konvencionalna tehnologija u zrakoplovnoj industriji preskupa, preglomazna i preteška za uporabu u autonomnim letećim taksijima. Rješenje ovog problema vide u modernim senzorima koji se već upotrebljavaju za automatiziranu vožnju ili u sustavu ESP (elektronički program stabilnosti) protiv proklizavanja.

Oformljen je tim inženjera koji je udružio desetke senzora kako bi stvorio univerzalnu upravljačku jedinicu za leteće taksije. Pomoću Boschovih senzora koji se već upotrebljavaju u serijskim vozilima, univerzalna upravljačka jedinica osmišljena je da osigura mogućnost određivanja položaja letećih taksija u svakom trenutku, što omogućuje precizno i sigurno upravljanje taksijima. Potrebne podatke omogućuju senzori ubrzanja i brzine skretanja po smjeru leta koji precizno bilježe, primjerice, kretanje i napadni kut letećih vozila. Za razliku od postojećih senzorskih sustava u sektoru zrakoplovne industrije, od kojih neki stoje desetke tisuća ili čak nekoliko stotina tisuća eura, Bosch može primijeniti svoje rješenje za samo djelić tog troška, jer se temelji na senzorima koje Bosch razvija i proizvodi za automobilsku industriju već dugi niz godina.

„S pomoću Boschova rješenja želimo civilno zrakoplovstvo letećim taksijima učiniti pristupačnim velikom broju pružatelja usluga”, izjavio je Marcus Parentis, voditelj Boschova tehnološkog tima zaduženog za upravljačke jedinice za električne lake letjelice. Osim toga, Boschevi senzori iznimno su maleni i lagani. Proizvođači letećih taksija mogu s lakoćom ugraditi Boschovu senzorsku kutiju u svoja zračna vozila na principu „uključi i pokreni”.

Senzorska kutija opremljena je senzorima MEMS  (mikroelektromehanički sustavi). Bosch je razvio prve senzore MEMS za vozila prije više od 25 godina. U vozilima opskrbljuju upravljačke jedinice podacima o kočenju ili ubrzanju automobila te ih obavještavaju o smjeru u kojem se vozilo kreće. Boschova senzorska kutija za leteće taksije opremljena je senzorima ubrzanja koji prate kretanje letjelice, senzorima brzine skretanja po smjeru leta koji mjere napadni kut letećeg vozila te senzorima magnetskog polja koji bilježe kompasni kurs. Kutija također uključuje senzore tlaka, koji s pomoću barometarskog tlaka prate očitanja o visini i dinamičkom tlaku u svrhu određivanja trenutačne brzine vozila.

Očekuje se značajan rast tržišta tijekom predstojećih godina za letove električnim zračnim taksijima u gradovima. Početak probnih letova zakazan je za 2020. godinu u gradovima kao što su Dubai, Los Angeles, Dallas i Singapur. Početak komercijalnih operacija stručnjaci očekuju u 2023. godini. Iako će piloti u početku vjerojatno biti u vozilu, laka bi letjelica mogla početi samostalno letjeti iznad krovova velikih gradova već 2025. godine, a njome će upravljati osoblje na tlu.

Do 2050. godine nebom će letjeti nešto manje od 100.000 letećih taksija - Roland Berger

Do tada će, kako tvrdi Roland Berger, diljem svijeta u pogonu biti oko 3000 letećih taksija. Ta će brojka narasti na 12 000 do 2030., a do 2050. godine nebom će letjeti nešto manje od 100 000 letećih taksija. Savjetnici iz društva Morgan Stanley procjenjuju da bi tržište za leteće taksije moglo doseći čak 1,35 bilijuna eura (1,5 bilijuna USD) do 2040. godine te se proširiti izvan Sjedinjenih Američkih Država i jugoistočne Azije i također uključiti velike i srednje velike gradove u Njemačkoj. U regijama kao što su Ruhrsko područje, metropolitanska regija Frankfurt Rajna-Majna te metropleks München/Augsburg/Ingolstadt moguće je značajno ubrzati putovanje na male i srednje udaljenosti.

Marcus Parentis iz društva Bosch također vjeruje u rastuće tržišne prilike. „Komuniciramo s proizvođačima letećih taksija iz zrakoplovnih i automobilskih industrija, kao i s razvojnim tvrtkama koje izrađuju zračna vozila i žele pružiti usluge dijeljenja”, izjavio je Parentis. „Nije upitno hoće li leteći taksiji postati stvarnost, već kada”.

Leteći taksiji nude novi način izbjegavanja prometnih gužvi u velikim gradovima - putovanje nebom. To ih čini još jednom alternativom za brzo putovanje od točke A do točke B u urbanim područjima sutrašnjice. „U usporedbi s današnjim prijevoznim sredstvima, leteći taksiji štede vrijeme na putovanjima od 10 ili više kilometara, uz maksimalni domet od 300 kilometara”, tvrdi Parentis.

Ovisno o konceptu i broju putnika koji će moći prevesti, leteći će taksi stajati otprilike 500 000 eura. Stoga automatizirana i električna zračna vozila nude prednosti, posebice u pogledu rješenja za dijeljenje prijevoza. Ipak, leteći taksi stoji znatno manje nego usporedivi helikopter opremljen današnjom tehnologijom. Stoga je važno da dobavljači omoguće pouzdanu tehnologiju koja ne samo da je lagana i jednostavna za ugradnju, već nudi i gospodarsku prednost u odnosu na uobičajenu tehnologiju u zrakoplovnoj industriji. „Tu nastupa senzorska kutija MEMS. S pomoću Boschova rješenja želimo civilno zrakoplovstvo letećim taksijima učiniti pristupačnim velikom broju pružatelja usluga”, izjavio je Parentis.