Istraživači sa Stanforda proveli su jedinstveni eksperiment koji je pokazao kako umjetna inteligencija može nadmašiti ljudske investicijske stručnjake u odabiru dionica. Tijekom istraživanja znanstvenici su razvili AI analitičara koji je analizirao portfelje više od 3300 aktivno vođenih fondova svaka tri mjeseca, koristeći javno dostupne podatke poput financijskih izvještaja, analitičkih prognoza i cijena dionica.

Rezultati su bili više nego uvjerljivi: čak 93 % portfelja koje je modificirao AI analitičar nadmašilo je rezultate ljudskih eksperata. Umjetna inteligencija generirala je dodatnih 17,1 milijun dolara kvartalnih prinosa (tzv. alfa prinosa) u usporedbi s ljudskim kolegama. Pritom je važno napomenuti da AI nije koristio nikakve skrivene ili nedostupne podatke, već je kroz napredne metode strojnog učenja (random forest model) pronalazio skrivene informacije, odnose i obrasce koje ljudi nisu uspjeli prepoznati.

Misaoni eksperiment

Iako su rezultati impresivni, autori naglašavaju da je riječ o misaonom eksperimentu i da se AI nije natjecao s drugim fondovima koji bi također koristili sličnu tehnologiju. Kada bi svatko koristio AI, konkurencija bi bila žestoka, a prednost bi mogla nestati. Uz to, fondovima često ograničavaju pravila ulaganja i regulacije, što umanjuje fleksibilnost i potencijal za veće prinose.

Istraživanje pokazuje da AI ne zamjenjuje ljudsku kreativnost i mrežu kontakata, ali može značajno poboljšati donošenje odluka, osobito za repetitivne i podatkovno intenzivne zadatke. Uvođenje umjetne inteligencije u burzovna mešetarenja moglo bi, smatraju na Stanfordu, prvo moglo utjecati na pozicije junior analitičara čiji se posao uglavnom svodi na analizu podataka u Excelu, dok će oni najiskusniji burzovni mešetari i dalje zadržati pozicije koje zahtijevaju strateško razmišljanje.