Na ovoga petka održanoj Ekonomskoj kavi Hrvatske udruge poslodavaca prezentirana je svježa analiza ICT sektora u Hrvatskoj, koja pokazuje da on u bruto dodanoj vrijednosti od gotovo 6% premašuje prosjeke EU, označavajući ga još jednom kao sektor koji ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje.

Posljednjih godina, hrvatska ICT industrija bilježi iznimno snažan rast, nadmašujući prosjeke EU te srednje i istočne europske regije. Sektor postaje sve važniji pokretač gospodarskog rasta Hrvatske, s mogućnošću da postane ključni faktor u ubrzanju realne konvergencije nakon priključenja Hrvatske euro području. Zaključak je to analize koju su predstavili Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a i Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge.

Sektor i dalje u zamahu

Sektorska analiza pokazuje da je izvoz usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti impresivno porastao, premašujući 1,6 milijardi eura, čineći značajan udio u ukupnom izvozu naše zemlje (upeterostručen je od 2018. godine!). SAD su postale glavno izvozno tržište, zajedno s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Švedskom. ICT se pokazao kao jedan od najotpornijih sektora u pandemiji, energetskoj krizi, tehnološkim promjenama i ostalim izazovima. Povećanje prihoda i profitabilnosti ovog sektora utjecalo je pozitivno na poslovanje, te je osnažilo povjerenje u njegov potencijal, istaknuto je.

Ukupni prihod hrvatske ICT industrije dosegao je lani 7,2 milijardi eura (10,7% BDP-a), što je 16,9% više nego u 2021., te predstavlja gotovo 5% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje. Štoviše, prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti dosegao je 3,5 milijardi eura (5,2% BDP-a), što je 24,5% više nego u 2021. ili 2,5% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije. Članice HUP ICT-a u 2023. očekuju rast prihoda od 10 – 15%, a u srednjem roku, do 2026., anketirani očekuju rast od 10 - 20% godišnje.

Optimizam, ali ne i euforija

Hrvoje Balen izrazio je očekivanje da će najkasnije do 2032. godine ICT svojim udjelom u hrvatskom BDP-u premašiti turizam. No, iako daju pravo na optimizam, ovi podaci ne bi smjeli proizvesti euforiju, naglasio je.

Broj zaposlenih u ICT industriji u 2022. dosegnuo je više od 50 tisuća, a broj poduzetnika u ICT iznosi više od 8 tisuća. Također, analiza je pokazala kako ICT sektor i dalje zapošljava, pa je u prvih osam mjeseci ove godine broj zaposlenih u njemu porastao od 10%. O značaju ove industrije govori i podatak kako naša dva "jednoroga" Infobip i Rimac, čine čak 4,1% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda.

NADOPUNA: Tržišne valuacije Rimac Grupe i Infobipa u odnosu na BDP Republike Hrvatske iznose 4,1%, dok je stvarni udio prihoda dvaju kompanija u BDP-u za 2022. godinu oko 0,5%.

Prijedlozi HUP-a

Kako bi se podržao daljnji razvoj ICT industrije i dostizanje cilja od 13% udjela u BDV-u,  udruga HUP ICT predstavila je svoje prijedloge ključnih političkih odluka, za koje smatraju da su nužan preduvjet za daljnji rast sektora. Prije svega, zalažu se za daljnje porezno rasterećenje rada, smanjenje poreza na (reinvestiranu) dobit te porezne olakšice za istraživanje i razvoj. Također, zalaže se za poboljšanu imigracijsku politiku s fokusom na privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika. Važnim se smatraju potpore za zapošljavanje i zadržavanje mladih i općenito ICT stručnjaka po uzoru na EU praksu.

Istaknuta je i potreba za uklanjanjem nepoštene konkurencije alternativnih oblika prihodovanja (čitaj: "paušalaca") te propisa kojima se porezno potiču firme koje nisu uopće registrirane u Hrvatskoj. U cilju daljnjeg kvalitetnog razvoja ICT infrastrukture, potrebno je osigurati postojanje mreža vrlo velikog kapaciteta u RH kao preduvjeta za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva uz povećano korištenje obnovljivih izvora energije.

Iz HUP-ICT pozivaju na korištenje potencijala hrvatske ICT industrije za ostvarenje dodatnih benefita i kvalitetnih pomaka u gospodarstvu, javnoj upravi i društvu.

Panel o aktualnostima

Ekonomska kava HUP-a zaključena je panel diskusijom, na kojoj su sudjelovali ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma i dopredsjednik HUP-ICT udruge Siniša Đuranović, suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić te suosnivač i član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić.

Na panelu smo čuli da je prosječni prihod po zaposlenom u domaćem ICT sektoru premašio 100.000 eura, a izvoz 50.000 eura. Međutim, u EU prosječni prihod po zaposlenom iznosi oko 400.000 eura – pa je zaključeno da itekako imamo prostora za rast. Ova diskrepancija znači i da europsko tržište rada i dalje privlači domaće talente, pa se prijedlozima HUP-a i drugim potezima njih mora pokušati zadržati u Hrvatskoj.

Unatoč određenim poremećajima i krizi, u svijetu oko tehnološkog sektora i dalje vlada optimizam: u SAD-u ulagači očekuju prosječan godišnji rast od oko 15% u narednim godinama, a i najveće investicije u SAD-u odlaze upravo u taj sektor, koji je, kako smo vidjeli, sada glavno izvozno tržište hrvatskim IT-jevcima.