Na popis najsnažnijih i najrazornijih potresa zabilježenih modernom seizmološkom opremom, ovoga ponedjeljka, 6. veljače, upisana su – i to među prvih 15 – dva razorna potresa na području Turske.  Magnituda im je bila 7,8 i 7,5 stupnjeva prema Richteru, dok su "manji", naknadni potresi (aftershockovi) magnitudom varirali između 4 i 7 stupnjeva. Najduži potres trajao je oko 75 sekundi.

Građanima Hrvatske, koji imaju relativno nedavna neugodna iskustva s potresima, možda će nešto značiti i usporedba koju su iznijeli iz naše Seizmološke službe: potres magnitude 7,8 u Turskoj (koji se dogodio u 2 sata i 17 minuta po srednjoeuropskom vremenu) bio je 125 puta snažniji od petrinjskoga (M 6,4) i čak 5.600 puta snažniji od onoga zagrebačkoga (M 5,5), gledano po količini oslobođene energije. Štete su katastrofalne na većem području, srušene su tisuće zgrada, broj mrtvih mjeri se u tisućama, ako ne i desecima tisuća, a tlo se i dalje trese svakih nekoliko minuta.

Noćašnji potres zabilježile su i seizmološke postaje u Hrvatskoj, a prema podacima službe EMSC, čini se kako je bilo i onih na našem području koji su ga i osjetili te prijavili u njihovu aplikaciju. Danski geološki institut je, pak, objavio kako su tremore, kao posljedice najsnažnijeg potresa iz Turske, zabilježile i njihove postaje na – Grenlandu. Epicentar potresa bio je, spomenimo i to, oko 2.000 kilometara daleko od Hrvatske, na granici Turske i Sirije.

"Prvi se potres magnitude momenta 7,8 dogodio na Istočno-Anatolijskom rasjedu, na njegovom jugozapadnom dijelu. To je oko 700 km dug rasjed između Anatolijske i Arabijske tektonske ploče kod kojeg se smicanje uglavnom događa u smjeru pružanja rasjeda, a to je približno jugozapad-sjeveroistok. No, i taj rasjed ima kompleksnosti, tako da može doći do gibanja koja su nešto drugačija od jednostavnog smicanja u smjeru pružanja rasjeda, npr. može doći i do ekstenzije zbog polja napetosti (kojeg uglavnom određuje interakcija tektonskih ploča) u tom dijelu svijeta. Dalje, to je vrlo aktivan rasjed na kojem je zabilježeno niz potresa, i budući da je dobro proučen i za njega postoje povijesni podaci, za neke njegove segmente imamo i procjene o tome koliko često se potresi tako velikih magnituda ponavljaju", pojasnio je seizmolog Hrvoje Tkalčić.

Prema podacima koji postoje od kraja 18. stoljeća, u blizini prvog potresa dogodili su se potresi magnitude 7,0 1795. godine, magnitude 7,2 1872. godine, magnitude 7,1 1893. godine, te magnitude 6,8 2020. godine. Na sjevernoistočnom dijelu ovoga rasjeda dogodili su se potresi magnitude 7,2 1866. godine, 7,1 1874. godine, 6,7 1875. godine, 6,7 1971. godine, te 6,1 2010. godine.