U tijeku je najekstremnija solo jedriličarska utrka oko svijeta
Utrka pod nazivom Vendée Globe krenula je 8. studenoga, u njoj sudjeluje 33 jedrilice sa samo jednim članom posade, a cilj je solo i bez prekida oploviti svijet, sa startom i ciljem na zapadu Francuske
Više puta odgađani start održan je 8. studenoga ove godine. Tada je započela deveta jedriličarska utrka Vendée Globe, koja se od 1989. održava svake četiri godine. Start ove po svemu neuobičajene regate, ali i cilj, je u atlantskoj luci Les Sables-d'Olonne na zapadu Francuske. Kako su i start i cilj na istom mjestu, nije teško zaključiti da jedriličari u sklopu utrke moraju obići cijelu zemaljsku kuglu. U trenucima nastanka ovog teksta vodeća plovila već su nadomak Australije, a rekord utrke postavljen je na njezinom prošlom izdanju i iznosi nešto preko 74 dana.
Ono što čini ovu utrku nevjerojatno opasnom i ekstremnom jest činjenica da je na svakoj jedrilici prisutna samo jedna osoba, kao i da se utrka odvija bez zaustavljanja. Osim što je, dakle, test jedriličarskih sposobnosti u zahtjevnim uvjetima svjetskih oceana, Vendée Globe je i test izdržljivosti skipera i njihovih plovila. Ove godine u utrku je startalo 33 plovila, a prema dosadašnjim iskustvima završit će je možda svaki drugi sudionik.
Tehnologije jedrilica
Pristup utrci imaju sve jedrilice standarda Open 60, jednotrupna plovila dužine do 60 stopa (18 metara), najvećeg gaza 4,5 metra te bez ograničenja u veličini jarbola. Jedrilice su građene većinom od ugljičnih vlakana, a jarbol nekih modela najveća je struktura načinjena tom tehnologijom iz jednog komada ikada proizvedena. Kao takve, vrhunac su razvoja brodske tehnologije koji je značajno ubrzan dostupnošću novih materijala u posljednjih nekoliko desetljeća.
Osim jedara ove jedrilice na trup imaju postavljena i krila koja stvaraju uzgon te čine plovidbu bržom i stabilnijom. U zadnjih četrdeset godina tehnologija je trkaće jedrilice ubrzala čak 4 puta – što u tom vremenu nije uspjelo niti jednom drugom načinu transporta. Aktualna generacija ovih jedrilica brža je nego ijedna prije njih, i može, uz povoljan vjetar i vještog skipera, održavati prosječnu brzinu od oko 30 čvorova (55 km/h) u trajanju od nekoliko sati u komadu.
Očekuje se da će ovogodišnji pobjednik ili pobjednica, ako vremenski uvjeti budu unutar predvišenih granica, oboriti vremenski rekord ove utrke, pa bi kroz cilj mogli proći nešto prije 21. siječnja. Utrku je, inače, u dosadašnjih 8 izdanja ukupno završilo tek oko 80 jedriličara.
