Sada znamo zašto je sadržaj na mrežama toliko puta bezvrijedan i zašto se širi poput zaraze - korisnici jednostavno klikaju "podijeli" kao da dijele bombone u vrtiću, ne mareći previše što zapravo šalju dalje u digitalni svemir.

Površno razumijevanje ili čitanje

Istraživanje koje je vodio profesor S. Shyam Sundar sa Sveučilišta Penn State analiziralo je više od 35 milijuna javnih objava na Facebooku između 2017. i 2020. godine. Rezultati studije, objavljeni pod naslovom "Dijeljenje bez klikanja na vijesti na društvenim mrežama" u časopisu "Nature Human Behaviour" prije tjedan dana, pokazuju zabrinjavajući obrazac širenja informacija na društvenim mrežama. Korisnici, vođeni željom za angažmanom i brzim tempom online interakcija, često dijele sadržaj isključivo na temelju površnih razumijevanja ili čitanja naslova, sažetaka ili broja oznaka "sviđa mi se".

Posljedice: širenje dezinformacija

Ovo ponašanje posebno je izraženo kod političkog sadržaja. Istraživanje je pokazalo da se objave na objema krajnostima političkog spektra češće dijele bez čitanja nego neutralni sadržaj. Ovaj trend vrijedi bez obzira na političku orijentaciju osobe koja dijeli sadržaj, što ukazuje na značajnu ulogu pristranosti potvrđivanja u širenju informacija na Internetu. Posljedice ovakvog ponašanja su značajne, posebno kada je riječ o širenju dezinformacija. Studija je otkrila da se provjerene poveznice označene kao lažne češće dijele bez čitanja nego istinit sadržaj. Ovaj nalaz posebno zabrinjava s obzirom na ulogu društvenih mreža u oblikovanju javnog mnijenja i političkog diskursa.

Profesor Sundar naglašava ozbiljnost situacije, ističući da takvo širenje može imati multiplikativni učinak i rezultirati brzim širenjem informacija do milijuna ljudi na internetu. To može dovesti do viralnosti dezinformacija, širenja lažnih vijesti i teorija zavjere.

Ponašanje politički motiviranih korisnika

Studija također rasvjetljava ponašanje politički motiviranih korisnika. Utvrđeno je da konzervativni korisnici pet puta češće od liberala dijele lažne informacije bez prethodnog čitanja. Ovi nalazi nisu ograničeni samo na Facebook. Zasebna studija koju su proveli istraživači s MIT-a otkrila je da se lažne informacije šire brže i šire od istinitih informacija na Twitteru. Ova studija pokazala je da se neistine 70% češće dijele dalje od istine i dosežu prvih 1.500 ljudi šest puta brže.

Raširenost dijeljenja bez čitanja proteže se i izvan političkog sadržaja. Studija objavljena 2024. godine otkrila je da se 75% svih objava povezanih s vijestima na društvenim mrežama dijeli bez čitanja. Ovo ponašanje nije ograničeno na određenu demografsku skupinu ili platformu, što sugerira da je riječ o raširenom problemu u našem digitalnom informacijskom ekosustavu.

Motivacija za dijeljenje bez čitanja je složena

Za rješavanje ovog problema istraživači i razvojni programeri platformi istražuju različita rješenja. Jedna od predloženih intervencija je uvođenje "trenja" u proces dijeljenja. To bi moglo uključivati implementaciju upozorenja ili obavijesti koje podsjećaju korisnike da pročitaju članak prije dijeljenja ili pružanje pokazatelja koji pokazuju je li poveznica kliknuta.

Motivacija za dijeljenje bez čitanja je složena. Neki stručnjaci sugeriraju da je ponašanje potaknuto preopterećenjem informacijama i brzim tempom društvenih mreža. Drugi ukazuju na zabrinjavajuće motivacije. Studija objavljena u časopisu Computers in Human Behavior otkrila je da su pojedinci motivirani moći i željom za utjecajem na druge skloniji dijeljenju dezinformacija na društvenim mrežama.