Sánchezov najnoviji istup nastavlja se na njegovu raniju kampanju za javne europske platform Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu je španjolski premijer pozvao na "razvoj naših vlastitih preglednika, europskih javnih i privatnih društvenih mreža te usluga razmjene poruka koje koriste transparentne protokole". Prijedlog je podržao bivši španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero te ljevičarski blok Sumar u španjolskom parlamentu, dok su slične prijedloge dali i bivši čelnik britanske Laburističke stranke Jeremy Corbyn još 2021. godine.

EU se oslanja na regulaciju, a ne na vlastite platforme

Pristup Europske unije upravljanju društvenim mrežama fokusirao se prvenstveno na regulaciju, a ne na javno vlasništvo. Zakon EU-a o digitalnim tržištima (DMA) uključuje zahtjeve za interoperabilnost usluga za razmjenu poruka, ali ne i za platforme za društveno umrežavanje, prema izvješću Bruegela iz siječnja 2025. godine. 59% građana EU-a koristilo je društvene mreže 2023., dok je Metaov Facebook držao preko 78 posto tržišta društvenih medija u Europi u rujnu 2024.

Trenutačni okvir DMA-a zahtijeva da Instagram, Facebook, LinkedIn i TikTok, koji su označeni kao temeljne platformske usluge, poštuju specifične obveze, ali ne zahtijeva interoperabilnost društvenih mreža. Europska komisija je utvrdila da internetska usluga društvenog umrežavanja X ne bi trebala biti označena kao temeljna platformska usluga prema Zakonu o digitalnim tržištima, čime je Muskova platforma uklonjena iz najstrožih regulatornih zahtjeva. U isto vrijeme, Meta se i dalje suočava s provjerama, jer je Komisija obavijestila Meta o svojim preliminarnim nalazima da njezin "plati ili pristani" model oglašavanja ne poštuje Zakon o digitalnim tržištima.

Alternativne mreže privlače

Europski diskurs o javnim društvenim mrežama poklopio se s ubrzanim rastom decentraliziranih alternativa. Na početku godine Bluesky je imao manje od 200.000 korisnika i još uvijek je bio dostupan samo na pozivnicu. U zadnjim mjesecima dostiže preko 6,22 milijuna dnevno aktivnih korisnika. Njemački Mastodon, izgrađen na ActivityPub protokolu otvorenog koda, etablirao se kao vodeća decentralizirana platforma s 1 milijun dnevno aktivnih korisnika. Naravno, sve su to minijaturne brojke ako se usporedi s vodećim platformama, vidi okvir.

Europska unija je izravno eksperimentirala s decentraliziranim platformama. U travnju 2022. Europska unija je pokrenula vlastite Mastodon i PeerTube instance putem Europskog nadzornika za zaštitu podataka, nazvavši ih "EU Voice" i "EU Video". Međutim, pilot je završen dvije godine kasnije u 2024. (nakon produljenja u 2023. za dodatnu godinu) te su instance uzete izvan mreže nakon što se nije mogla pronaći organizacija koja bi preuzela operacije.

Akademska i istraživačka zajednica pokazala je poseban interes za alternativne platforme. U prosincu 2024. Digital Science je utvrdio da "preko 22% istraživača koristi Bluesky u odnosu na bilo koji drugi kanal društvenih medija", što ukazuje na rastući usvajanje među intelektualnim radnicima koji traže alternative tradicionalnim platformama.

Novac i tehnika - glavne prepreke javnim mrežama

Financijska neravnoteža između korporativnih i javnih modela predstavlja značajne prepreke državno kontroliranim platformama. Bluesky je dosad prikupio 36 milijuna dolara; Mastodon je prikupio 326.000 eura u 2022., što ističe razliku u resursima između poduzetničkih tvrtki financiranih rizičnim kapitalom i neprofitnih inicijativa. Razvoj Mastodona financira se putem skupnog financiranja i ne sadrži podršku za oglašavanje ili profitabilne funkcije; u studenom 2022. podržavalo ga je 3.500 ljudi.

Tehnički izazovi također usložavaju razvoj javnih platformi. Budući da mnoge Mastodon instance vode volonteri, neki stručnjaci za sigurnost zabrinuti su za sigurnost podataka i odzivnost na nove prijetnje i ranjivosti preko mreže. Ovi operativni problemi protežu se na šire pitanje posjeduju li vlade tehničku ekspertizu potrebnu za konkuriranje etabliranim tehnološkim tvrtkama.

Povijesni precedenat u komunikacijskoj infrastrukturi

Teorijski okvir za javno vlasništvo crpi iz povijesnih precedenata u komunikacijskoj infrastrukturi. Desetljećima je vlasništvo glavnog kanala za udaljenu društvenu komunikaciju bila državna poštanska služba. Svaki korisnik ili tvrtka mogao je pristupiti poštanskoj službi za iste objavljene tarife. Ovaj model javnih usluga proširio se na telefonske mreže, gdje su telefonske mreže u većini europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država bile strogo regulirane ili u državnom vlasništvu, te su ponovno imale javnu tarifu dostupnu svakom korisniku.

Velike tehnološke tvrtke bore se protiv promjena

Prijedlog javnih društvenih mreža suočava se s otporom etabliranih tehnoloških tvrtki. Korporativni lobi unutar Europske unije odražava uložene interese, s Googleom koji je alocirao proračun od 8 milijuna eura, dok Apple još uvijek ulaže značajan iznos novca za pristup europskim dužnosnicima kako bi utjecao na regulatorne ishode.