Europska komisija provela je ocjenu napretka država članica Europske unije u ostvarenju nacionalnih energetskih i klimatskih planova te izišla u javnost s dobrim vijestima – zemlje EU značajno su se popravile u ispunjenju tih planova nakon preporuka Komisije iz prosinca 2023. godine i kolektivno se značajno približavaju ostvarenju cilja postavljenoga za 2030. godinu. Taj cilj bio je smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% te imati udio od najmanje 42,5% energije iz obnovljivih izvora do kraja desetljeća.

Oko 1% za emisije

Prema najnovijim podacima, EU je trenutačno na putu da emisije stakleničkih plinova do 2030. godine smanji za oko 54%, u usporedbi s referentnim vrijednostima iz 1990. godine, ako sve članice u potpunosti provedu postojeće i planirane nacionalne mjere i politike EU-a. U trenutačnom geopolitičkom kontekstu to pokazuje da EU nastavlja ispunjavati svoje klimatske obveze, odlučno ulažući u prelazak na čistu energiju i dajući prednost industrijskoj konkurentnosti i socijalnoj dimenziji EU-a, poruka je Komisije.

Strateškim inicijativama kao što su plan za čistu industriju i akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju dopunit će se nacionalni energetski i klimatski planovi. To će dovesti do mobilizacije ulaganja u dekarbonizaciju industrije i čistu tehnologiju, iskorištavanja potencijala obnovljivih izvora energije i energetski učinkovitih rješenja u Europi na najbolji mogući način, čime će se s vremenom postići niže i stabilnije cijene energije.

Još 1,5% za obnovljive izvore

Kad je riječ o obnovljivim izvorima, države članice pokazuju političku volju, no ipak i dalje postoji jaz od 1,5% u njihovim ambicijama. Iako su poduzeti koraci za ubrzanje izdavanja dozvola i poticanje projekata obnovljivih izvora energije, potrebne su hitne mjere kako bi se projekcije pretvorile u konkretne rezultate. Ako države članice ostvare svoje ambicioznije projekte, cilj od 42,5% također je dostižan.

Države članice također pokazuju političku odlučnost u tome da smanje ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima, poboljšaju otpornost i sigurnost opskrbe energijom i infrastrukture, ubrzaju integraciju unutarnjeg energetskog tržišta i podupru one kojima je to najpotrebnije ulaganjima i razvojem vještina – nastavlja Komisija svoje pozitivno intonirano ekološko izvješće.

Ova procjena Komisije sada je temelj za rasprave o sljedećim koracima na putu EU-a prema dekarbonizaciji do 2040. godine i dugoročnog cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Sljedeća faza u ovom procesu trebala bi biti usmjerena na pretvaranje planova u djela kako bi se osigurala stabilnost i predvidljivost, kažu iz Komisije. Detaljni Nacionalni energetski i klimatski plan za Hrvatsku, predan Europskoj komisiji, dostupan je na ovim stranicama.