Započela izrada studije o primjeni baterija u elektroenergetskoj mreži Hrvatske
Sveobuhvatna će studija analizirati zagušenja u mreži i potrebe za baterijskim spremnicima, koji bi mogli povećati sigurnost opskrbe te omogućiti bolju iskoristivost i energije iz obnovljivih izvora

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) surađuju na izradi stručne studije pod nazivom "Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u Republici Hrvatskoj". Studiju će izraditi Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, čime će još jednom biti naglašen segment suradnje znanosti i gospodarstva za ubrzanje energetske tranzicije i ostvarivanje nacionalnih klimatskih ciljeva.
Izazovi energetike u Hrvatskoj
Više od 50% hrvatske prijenosne mreže premašilo je projektirani životni vijek, a njena modernizacija je dugotrajan proces koji iziskuje znatna ulaganja. Istovremeno, elektroenergetski sustav suočava se s izazovima po pitanju fleksibilnosti i ograničenim mogućnostima za pohranu viškova električne energije iz obnovljivih izvora. Tijekom ljeta 2024. godine Hrvatska je uvezla čak 25% električne energije, dijelom i zbog nedostatka kapaciteta za skladištenje, kažu iz OIEH-a.
Ciljana implementacija baterijskih sustava za skladištenje električne energije može rasteretiti mrežu, povećati sigurnost opskrbe te omogućiti bolju iskoristivost i održivu integraciju domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu.
Studija će iznjedriti prijedlog optimalnog tehničkog rješenja sustava baterijskih spremnika u elektroenergetskom sustavu, kao i preporuke zakonodavnog i regulatornog okvira koje bi omogućile optimalnu implementaciju ovog tehničkog rješenja.
U skladu s nacionalnim i EU ciljevima
"Ova suradnja jasno pokazuje koliko je važno povezivati znanstvene institucije s konkretnim potrebama gospodarstva. Najnoviji cilj Europske unije – smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040. godine – obvezuje države članice da utvrde jasne godišnje ciljeve za povećanje udjela obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2031. do 2040. U ostvarenju tih ciljeva ključnu ulogu imat će moderna elektroenergetska infrastruktura, uključujući baterijske sustave za pohranu energije. Ova će studija pridonijet sigurnosti opskrbe energijom i pomoći ostvarivanju ciljeva iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Veći udio obnovljivih izvora energije, koji će biti moguć zahvaljujući fleksibilnijoj mreži, znači smanjenje troškova energije, konkurentnije i energetski neovisnije gospodarstvo te veću sigurnost opskrbe za industriju i građane", izjavila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a.
"Suradnja s energetskim sektorom na ovako važnim i strateškim projektima potvrđuje ključnu ulogu znanosti u ubrzanju zelene tranzicije. U sklopu ove studije, tim Fakulteta elektrotehnike i računarstva zadužen je za izradu tehničkih analiza koje su temelj za donošenje odluka o budućem razvoju prijenosne mreže i ugradnji baterijskih spremnika. Naši će istraživači analizirati mogućnosti evakuacije energije iz obnovljivih izvora, identificirati uska grla u sustavu te odrediti optimalne lokacije i kapacitete spremnika. U konačnici, cilj je pridonijeti većoj pouzdanosti i fleksibilnosti elektroenergetske mreže, kako bi se stvorili uvjeti za punu i održivu integraciju obnovljivih izvora", izjavio je prof. dr. sc. Igor Kuzle s FER-a.