Ugljični otisak umjetne inteligencije mogao biti jednako loš, ako ne i gori, od rudarenja Bitcoina koje trenutno stvara više stakleničkih plinova nego neke države, upozoravaju analitičari. Rekordno velika vrućina na kopnu, nebu i morima sugerira da je ovo posljednja stvar koju trebaju naši krhki sustavi za održavanje života. Trenutačno je cijela IT industrija odgovorna za oko 2 posto globalne emisije CO₂. Ako industrija umjetne inteligencije nastavi sadašnjim tempom, do 2030. godine trošit će 3,5 posto globalne električne energije, predviđa konzultantska tvrtka Gartner.

Računalni troškovi

Open.AI troši 700.000 dolara dnevno samo na računalne troškove kako bi svoju uslugu chatbota isporučio za više od 100 milijuna korisnika diljem svijeta. Popularnost ChatGPT-a koji podržava Microsoft pokrenula je utrku tehnoloških divova, pri čemu su Google i Amazon brzo rasporedili resurse za stvaranje vlastitih sustava za obradu prirodnog jezika. Istina, neke tvrtke su zabranile korištenje ChatGPT-a, ali razvijaju vlastitu umjetnu inteligenciju.

Poput rudarenja kriptovaluta, umjetna inteligencija ovisi o snažnim grafičkim procesorskim jedinicama za obradu podataka. ChatGPT pokreću ogromni podatkovni centri koji koriste desetke tisuća ovih energetski gladnih računalnih čipova. Izračun ukupnog utjecaja ChatGPT-a i drugih UI sustava na okoliš prilično je kompliciran, a velik dio potrebnih informacija nije dostupan. Tvrtke obično ne žele otkriti koji model koriste i koliko ugljika emitiraju.

Nagađanja i procjene

Zapravo se može samo nagađati koliko će se UI povećati u sljedećih nekoliko godina ili koliko će postati energetski učinkovit. Istraživači su procijenili da bi za obuku GPT-3, prethodnika ChatGPT-a, na bazi podataka od više od 500 milijardi riječi bilo potrebno 1287 megavat sati električne energije i 10.000 računalnih čipova. Ovaj proces obuke proizveo bi oko 550 tona ugljičnog dioksida, što je jednako letu 33 zrakoplova na putu od Australije do Europe.

Srpanjska verzija GPT-4 trenirana je na 570 puta više parametara od GPT-3, što sugerira da bi mogla koristiti više energije od svojih prethodnika. S druge strane, utvrđeno je da drugi jezični model nazvan BLOOM troši 433 megavat sata električne energije kad je treniran na 1,6 terabajta podataka. 

Ekološki otisak

Rast sektora umjetne inteligencije s vremenom će postati samo još energetski intenzivniji. Za usporedbu, Bitcoin sada troši 66 puta više energije nego 2015. godine, a je toliko energije da su i Kina i New York zabranili rudarenje kriptovaluta. Rudarenje bitcoina trenutno troši 137 milijuna megavat sati električne energije godišnje, s ugljičnim otiskom velikim poput novozelandskog. Nešto će trebati poduzeti, slažu se analitičari. 

"Ako želite spasiti planet pomoću umjetne inteligencije, morate uzeti u obzir i ekološki otisak", rekao je za The Guardian Sasha Luccioni, etičar platforme za strojno učenje otvorenog koda Hugging Face. "Nema smisla spaliti šumu i zatim koristiti UI za praćenje krčenja šuma."