Zemljini polovi proteklih su dana neuobičajeno topli

Jedna od najnovije zabilježenih posljedica klimatskih promjena pretjerano je zagrijavanje Arktika i Antarktike, koji su proteklih dana bilježili temperature i do 40°C više od prosječnih za ovo doba godine

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 21. ožujka 2022. u 11:20

Vijesti s dvaju Zemljinih polova, koji su inače najhladnija mjesta na našem planetu, proteklih dana su prilično neobične. Meteorološke postaje na Arktiku i Antarktici zabilježile su, za tamošnje prilike i ovo doba godine, iznimno visoke temperature zraka, gotovo istodobno.

Arktik se suočava s iznenadnom ciklonom koja se formirala iznad istočne obale SAD-a te nakon nekoliko dana u blizinu sjevernog pola donijela temperaturu 28°C višu od normalne za ovo doba godine. Sjeverni pol trenutačno izlazi iz zimskog razdoblja i polarne noći, kada su tamo temperature obično oko 30°C ispod ništice, dok se sada ona popela do oko 0°C. Sve je bilo popraćeno i kišom – sve to dodatno je ubrzalo otapanje arktičkog leda.

Griju se sjever i jug

Samo koji dan nakon toga, krajem prošloga tjedna, na suprotnom kraju zemaljske kugle također su izmjerene iznenađujuće visoke temperature. Na istočnom dijelu Antarktike postaja Vostok, smještena usred ledenjaka, izmjerila je "visokih" -17,3°C. U ovo vrijeme godine, kada na Antarktici započinje jesen, očekivala bi se vrijednost od oko -53°C. Najviša je to temperatura tamo ikada izmjerena u ožujku, a rekord je premašen za čak 15°C.

U 65 godina, otkako se provode mjerenja, u Vostoku u razdoblju od ožujka do listopada nikada nije zabilježena temperatura viša od -30°C. Ova postaja u prošlosti je izmjerila i najhladniju temperaturu na Zemlji ikada, -89,2°C, 21. srpnja 1983. godine.

Na drugoj meteorološkoj postaji najjužnijeg kontinenta, Concordiji, udaljenoj 500-tinjak kilometara od Vostoka, također je zabilježena najviša temperatura ikada. Ona je iznosila -12,2°C, u danima kada je uobičajeno tamo izmjeriti prosječnu temperaturu od -56°C.

Oba ekstrema u blizini Zemljinih polova rezultat su privremenih poremećaja u atmosferi i dotoka toplog i vlažnog zraka. Znanstvenici se slažu kako je i ovdje riječ o ekstremnim meteorološkim događajima koji su rezultat globalnih klimatskih promjena kroz koje naš planet, većinom ljudskom krivicom, trenutačno prolazi.