Rast koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi nije bio ovako brz u proteklih 50.000 godina

Proučavanjem starih naslaga antarktičkog leda znanstvenici su dokazali da je današnji rast koncentracije CO2 u atmosferi bez presedana u posljednjih barem 50.000 godina, deset puta veći od ikad zabilježenoga

Sandro Vrbanus nedjelja, 22. lipnja 2025. u 12:07
📷 Katherine Stelling, Oregon State University
Katherine Stelling, Oregon State University

Znanstvenici s američkog sveučilišta Oregon State došli su, proučavanjem antarktičkog leda nastaloga kroz povijest, do zaključka da je današnji rast koncentracije ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi najveći – i to za faktor deset – u odnosu na sve dosad zabilježene promjene unatrag barem 50.000 godina. Kemijska analiza leda, dobivenoga bušenjem do oko 3,2 kilometra u dubinu, dala im je povijesni zapis koncentracija ugljikovog dioksida u Zemljinoj atmosferi daleko u prošlost, što je omogućilo i usporedbu današnjih te povijesnih vrijednosti i trendova.

Kolaps bez presedana

"Naše istraživanje utvrdilo je najbrže stope prirodnog porasta CO2 ikad opažene u prošlosti, a stopa koja se javlja danas, uglavnom uzrokovana ljudskim emisijama, deset je puta veća", kaže Kathleen Wendt, vodeća autorica rada, objavljenoga u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, dodajući da je ovo što danas bilježimo bez presedana.

Naime, dosadašnja su istraživanja pokazala da je tijekom posljednjeg ledenog doba, koje je završilo prije otprilike 10.000 godina, bilo nekoliko razdoblja u kojima su razine ugljikovog dioksida bile mnogo veće od prosjeka. No ta mjerenja nisu bila dovoljno detaljna da bi otkrila punu prirodu brzih promjena, što je ograničavalo sposobnost znanstvenika da razumiju što se događa, dodaje Wendt. Njihova analiza pokazala je detaljnije što se događalo tijekom značajnih skokova koncentracije CO2 u povijesti i povezala ih s razdobljima značajnih klimatskih promjena (Heinrichovim događajima, ubrzanim otapanjem leda).

📷 Katherine Stelling, Oregon State University
Katherine Stelling, Oregon State University

"Vjerujemo da njih uzrokuje dramatičan kolaps sjevernoameričkog ledenog pokrova. To pokreće lančanu reakciju koja uključuje promjene tropskih monsuna, zapadne vjetrove južne hemisfere i ove velike izljeve CO2 iz oceana", kažu autori studije. Tijekom najvećeg prirodnog porasta, koncentracija ugljikovog dioksida povećala se za oko 14 dijelova na milijun tijekom 55 godina, dok su se takvi skokovi događali otprilike jednom svakih 7.000 godina. U današnje se vrijeme, pak, toliki porast dogodi za samo pet do šest godina.