Cijena električne energije mogla bi porasti za četvrtinu kako bi dostigli "neto nulu"
Prelaskom na oblike proizvodnje koji isključuju ugljik, cijena električne energije mogla bi znatno porasti, pokazala je studija konzultantske tvrtke McKinsey
Sve ima svoju cijenu pa i postizanje nulte emisije ugljika do 2050. godine; u ovom slučaju ona iznosi oko 9,2 trilijuna dolara. To je ekvivalent četvrtini ukupnog poreznog prihoda ili polovici globalne korporativne dobiti, tovi u izvještaju konzultantske tvrtke McKinsey pod naslovom "The Net Zero Transition".
Dobra vijest
Početni izdaci, potrebni da se održi cilj zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 1,5 Celzijevog stupnja, trebali bi između 2026. i 2030. porasti sa 6,8 posto današnjeg BDP-a na čak 8,8 posto prije nego što počnu padati. Potencijalno dobra vijest je ta da bi tehnološke inovacije mogle smanjiti kapitalne troškove net-zero tehnologija brže nego što se očekivalo.
"Budući da energetski sektor gradi obnovljive i prijenosne i distribucijske kapacitete, potpuno opterećeni jedinični trošak proizvodnje električne energije - računajući operativne troškove, kapitalne troškove te amortizaciju nove i postojeće imovine - mogao bi na globalnoj razini od 2020. do 2040. porasti za oko 25 posto i još uvijek biti oko 20 posto viši u 2050.", navodi se u izvješću.
Troškovi bi mogli biti čak i veći ako se brzo ne riješe problemi poput isprekidanosti mreže, iako se očekuje da će troškovi energije na kraju pasti ispod razine 2020. zbog nižih operativnih troškova obnovljivih izvora energije.
Potresi na tržištu rada
Uvođenje ovih mjera izazvat će i potrese na tržištu rada. Procjenjuje se da će tranzicija stvoriti oko 200 milijuna novih radnih mjesta u novim sektorima i industrijama. Time će se pokrpati i gubitak oko 185 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta, vezanih uz tranziciju do 2050. godine.
Posebno su ranjivi sektori s proizvodima ili operacijama koje uključuju visoke emisije ugljika koje danas stvaraju petinu globalnog BDP-a. Na primjer, Centar za zrakoplovstvo CAPA nedavno je upozorio da bi klimatske obveze mogle natjerati zračne prijevoznike da prestanu poslovati za samo "tri do pet godina".
Do kraja desetljeća trebalo bi se globalno zatvoriti gotovo 3000 elektrana, kako bi se zadržala barem mala šansa da se porast temperature zadrži na 1,5 Celzijevih stupnjeva, zaključuje se u izvješću.
