Čista energija zadovoljava rekordnih 38 posto globalne potražnje za električnom energijom
Trenutno 50 zemalja više od deset posto energije dobiva od vjetra i Sunca
Prošla godina bila je prekretnica za obnovljivu energiju jer je 38 posto svjetske potražnje za električnom energijom podmireno čistim izvorima energije, stoji u godišnjem izvještaju istraživačkog centra za klimu i energiju Ember.
Glavni pokretači
Mnoge su se zemlje obvezale postati ugljično neutralne do 2050., neke do cilja pokušavaju doći i ranije. Obnovljivi izvori energije poput vjetra i solarnih panela glavni su pokretači odmaka od fosilnih goriva.
Vjetar i Sunce čine 10 posto globalne potražnje za energijom prošle godine, navodi Ember. To je gotovo dvostruko više od količine energije vjetra i sunca proizvedene u vrijeme potpisivanja Pariškog sporazuma 2015. godine, javlja BBC.
Najbrže su se na čiste izvore prebacile Nizozemska, Australija i Vijetnam, koji je bilježi godišnji rast od čak 300 posto nakon što je vlada stanovnicima platila postavljanje solarnih panela i dovod električne energije u mrežu.
Korištenje solarne energije potiče i Nizozemska, mada ta zemlja prima relativno malo sunčeve svjetlosti tijekom cijele godine.
Porast potražnje
Proizvodnja solarne energije porasla je 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je energija vjetra porasla za 14 posto. Ova dva izvora energije zadovoljavaju više od desetine nacionalnih potreba za električnom energijom u više od 50 zemalja. Uz ostale čiste izvore, obnovljivi izvori zadovoljavali su 38 posto globalne potražnje za energijom, što je više od pokrivenosti potreba ugljenom (36 posto).
Potražnja za energijom rasla je 2021. Uz poremećaje u opskrbi, cijene plina u Europi porasle su čak deset puta, a ugljen "samo" tri puta pa je poslužio kao jeftinija alternativa.
Kao rezultat toga, proizvodnja električne energije na ugljen zabilježila je meteorski porast od devet posto u jednoj godini, najveći od 1985.
Kako je proizvodnja električne energije naginjala ugljenu, emisije ugljika iz tog sektora porasle su za sedam posto, dodaje se u izvještaju.
Ruski plin
Čak 40 posto plina koji Europa uvozi iz drugih zemalja dolazi iz Rusije. Samo u tri mjeseca ove godine opskrba ruskim plinom varirala je između 200 i 800 milijuna eura dnevno. Rusija svoj plin isporučuje i Kini, a priča se i o izgradnji velikog plinovoda kroz Mongoliju.
Da bi se takav plinovod završio bit će potrebno nekoliko godina. A dotad, poručuju stručnjaci, trebat će ubrzati izgradnju elektrana koji energiju dobivaju iz svih mogućih obnovljivih izvora kako bi se nadoknadio manjak ruskog plina.
