Kina razvija dvostruko više energije vjetra i sunca od ostatka svijeta
Kinezi će do kraja 2024. raspolagati s 1200 GW energije iz vjetroelektrana i solarnih kapaciteta, što je punih šest godina prije cilja kojeg je zacrtala tamošnja vlada
Kina je dodatno učvrstila svoju poziciju globalnog lidera kad je riječ (i) o rastu kapaciteta energije dobivene iz obnovljivih izvora, pokazuje novi izvještaj Global Energy Monitora (GEM), nevladine organizacije sa sjedištem u San Franciscu. Kina naime kapacitete širi s novih 180 gigavata solarne energije i 15 GW energije vjetra. Sve to podiže ukupni nacionalni kapacitet vjetra i solarne energije u izgradnji na nevjerojatnih 339 GW, gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno. Za usporedbu, SAD trenutno gradi pogone kapaciteta 40 GW.
Zelena proizvodnja
Valja pritom znati da su se istraživači usredotočili na solarne farme kapaciteta od 20 MW na više, koje se izravno spajaju u električnu mrežu. Ova metodologija znači da je stvarna količina solarne energije u Kini i znatno veća jer male solarne farme navodno pune oko 40% solarnog kapaciteta zemlje.
Time je nastavljen trend potaknut potporom tamošnjih vlasti. Predsjednik Xi Jinping naglasio je potrebu za "novim kvalitetnim proizvodnim snagama", odnosno okretanje tehnologijama i inovacijama u gospodarstvu. Njegov plan uključuje zelenu proizvodnju kao ključni dio novih proizvodnih snaga.
Ambiciozan cilj
Razmjer kineske ekspanzije obnovljive energije doista je nevjerojatan. Između ožujka prošle i ove godine Kina je instalirala više solarne energije nego što je imala u prethodne tri godine zajedno i više nego ostatak svijeta zajedno u cijeloj 2023. Analitičari GEM-a predviđaju da će Kina do kraja 2024. dostići kapacitet 1200 GW energije iz vjetroelektrana i solarnih kapaciteta, što je punih šest godina ispred vladinog cilja.
Neutaživa glad
Ranije studije sugerirale su da će Kina do 2030. morati instalirati između 1600 GW i 1800 GW energije vjetra i sunca kako bi postigla svoj cilj dobivanja 25% sve energije iz nefosilnih izvora. Istovremeno, od 2020. do 2023. samo 30% rasta potrošnje energije ostvareno je obnovljivim izvorima, što je manje od zacrtanog cilja koji iznosi 50%. Glad za energijom očito je neutaživa pa je, unatoč zelenom planu, u godinu dana učetverostručena količina odobrenja za otvaranje novih termoelektrana na ugljen, a rast ukupne potrošnje ugljena povećao se s prosječnih 0,5% godišnje na 3,8% godišnje.
Kako bi se učinkovito iskoristila sve veća količina čiste energije koju generiraju kineske vjetroelektrane i solarne farme, analitičari naglašavaju potrebu za boljim rješenjima za pohranu i fleksibilnošću mreže. Kineska vlada identificirala je litij-ionske baterije kao jednu od "tri nove tehnologije"; druge dvije su električna vozila i solarne ploče.
Prošle godine Kina je uložila 11 milijardi dolara u baterije spojene na mrežu, što je povećanje od 364% u odnosu na 2022.
