Može li jedna solarna elektrana napajati cijeli svijet? Ovi znanstvenici imaju ideju
Australski znanstvenici predložili su idealnu lokaciju za jednu plutajuću fotonaponsku elektranu, koja bi zbog kombinacije uvjeta mogla imati potencijal proizvoditi električnu energiju za cijeli svijet
Ogromna priobalna farma fotonaponskih panela, postavljena u blizini ekvatora, nedaleko obala Indonezije, mogla bi proizvoditi dovoljno električne energije za napajanje gusto naseljenih područja jugoistoka azijskog i zapada afričkog kontinenta, a možda i ostatka svijeta. Pokazuje to rad australskih znanstvenika, koji su istraživali potencijal različitih lokacija za idealni smještaj jedne gigantske plutajuće solarne elektrane.
Ambiciozan projekt
Njihovo je istraživanje dalo i zaključak: kada bi se na spomenutoj lokaciji postavili dovoljno veliki paneli, oni bi bili u stanju "preživjeti" uvjete oceana i ekvatorijalne klime, pa bi mogli napajati obližnje zemlje, kontinente ili još šire područje. Upravo ova regija, u vodama Indonezije i u blizini ekvatora, pokazala se idealnom iz više razloga. Tamo je osunčanost vrlo visoka, tropske su oluje vrlo rijetke, morski valovi ne prelaze visinu od 6 metara, a vjetrovi brzinu od 15 m/s.
Postave li se plutajuće solarne elektrane, u teoriji, na sve takve lokacije (prikazane na zemljovidu) i pokriju cijelu njihovu površinu, moglo bi se proizvesti pet puta više energije nego čovječanstvu od 10 milijardi ljudi može trebati.
Osim Indonezije, predlaže se još nekoliko potencijalno kvalitetnih lokacija, smještenih između 5° i 12° zemljopisne širine oko ekvatora, pa se tako kao povoljan ističe Gvinejski zaljev na zapadu Afrike.
Popis lijepih želja
No, sve ovo u teoriji možda i prolazi, dok bi u praksi sigurno bilo daleko teže izvedivo. Računica pokazuje da za zadovoljavanje potreba za električnom energijom naselja s milijun ljudi treba oko 70 kvadratnih kilometara solarnih panela. Samim time, za procijenjenih 10 milijardi ljudi i 220.000 TWh godišnje, trebalo bi solarnu elektranu rasprostrijeti na čak 0,7 milijuna km2, što je inženjerski popriličan (da ne kažemo trenutačno nesavladiv) izazov.
Istraživači potrebnu površinu uspoređuju s ukupnim kopnom na Zemlji (150 milijuna km2), ukupnom obrađenom površinom (50 milijuna km2) ili površinom svjetskih mora i oceana (363 milijuna km2), pa se ona – u nekoj globalnoj slici – može činiti malenom.
No, njihova bi studija trebala poslužiti tek kao temelj za daljnji razvoj plutajućih fotonaponskih elektrana, za koje smatraju da će biti značajan dio svjetskog energetskog miksa do sredine ovoga stoljeća.
