Na nadolazećem sastanku europskih čelnika u španjolskoj Granadi, 5. listopada, bit će govora o ekonomskoj ovisnosti Europske unije o kineskim baterijama. Pokazuje to dokument pripremljen kao temelj za taj sastanak, a koji je pribavio Reuters. Lideri EU stoga će razgovarati o tome kako smanjiti ovisnost o litij-ionskim baterijama iz Kine te pokušati načiniti plan diverzifikacije, uz okretanje prema tržištima Afrike i Južne Amerike.

Iz jedne ovisnosti u drugu

Naime, prije ruske invazije na Ukrajinu, Europa je bila prilično ovisna o ruskim energentima, prije svega prirodnom plinu, ali i ugljenu te nafti. Europska komisija kaže da je 2021. godine Europska unija više od 40% plina za svoju potrošnju uvozila iz Rusije. Ništa bolje nije bilo niti s ugljenom, kojeg je čak 46% dolazilo iz te zemlje, kao i 27% nafte.

Uslijed sankcija i značajno promijenjenih okolnosti, EU se počela udaljavati od ruskog plina i snažnije se odlučila ulagati u obnovljive izvore energije. Međutim, takva strategije dugoročno će dovesti do povećane potražnje za načinima pohrane energije, zbog poznatog "isprekidanog" karaktera proizvodnje električne energije u solarnim ili vjetroelektranama. Kako bi se u elektroenergetsku mrežu dodala dostatna količina "buffera", potražnja za litij-ionskim baterijama bi do kraja desetljeća mogla strelovito rasti, predviđaju u EU.

Osim toga, porast će i potražnja za gorivnim ćelijama, elektrolizatorima i ostalim komponentama, bitnima u procesu pohrane velikih količina energije. Procjenjuje se da bi potražnja narednim godinama mogla porasti 10 do 30 puta, u odnosu na sadašnje razine. To bi moglo dovesti do situacije da Europska unija 2030. godine postane ovisnija o kineskim baterijama nego što je donedavno bila ovisna o ruskom plinu, stoji u dokumentu koji je priredila Španjolska, zemlja koja trenutačno predsjeda Vijećem EU.

Ugrožen i ostatak tech industrije

Iako EU ima snažnu poziciju u raznim fazama sklapanja i proizvodnje elektrolizatora, s više od 50% globalnog tržišnog udjela, i dalje se uvelike oslanja na Kinu za dobavu gorivih ćelija i litij-ionskih baterija, ključnih, među ostalim, i za električna vozila. Bez implementacije snažnih mjera, riskiramo ozbiljnu ovisnost o Kini, smatraju dužnosnici.

Baterije i gorivne ćelije nisu jedine tehnologije u kojima je EU ranjiva na ovaj način. Sličan scenarij, pišu iz španjolskog predsjedništva, mogao bi se odigrati i u digitalnoj i tehnološkoj domeni: "Predviđanja sugeriraju da će potražnja za digitalnim uređajima, kao što su senzori, dronovi, podatkovni poslužitelji, oprema za pohranu i mreže za prijenos podataka naglo porasti u ovom desetljeću. EU ima relativno snažnu poziciju u potonjem, ali pokazuje značajne slabosti u drugim područjima". Ne poduzmu li se odlučni koraci, do 2030. godine ovisnost o uvozu mogla bi značajno negativno utjecati na produktivnost europske industrije i uslužni sektor, zaključak je ovog dokumenta.