Obnovljivi izvori energije rastu unatoč koronakrizi

Ekonomska kriza izazvana pandemijom smanjila je potražnju za nekim oblicima energije, dok su obnovljivi izvori ove godine vodeći po rastu, zaslužni za 90% novih proizvodnih kapaciteta

Sandro Vrbanus nedjelja, 15. studenog 2020. u 18:07

Velik broj projekata instaliranja novih proizvodnih energetskih kapaciteta u SAD-u i Kini zaslužan je za snažni rast novih elektrana zasnovanih na obnovljivim izvorima energije, zaključak je izvješća Renewables 2020 Međunarodne energetske agencije (IEA). S novih instaliranih 200 GW proizvodnih kapaciteta, obnovljivi izvori zaslužni su za čak 90% svih novih elektroenergetskih postrojenja aktiviranih u svijetu ove godine.

Najveći dobitnici su hidroelektrane, solarne farme te vjetroelektrane. Potonje dvije vrste zabilježile su porast instaliranih kapaciteta od 30% u SAD-u i Kini, a kao jedan od glavnih pokretača ovog trenda ističe se želja investitora da "ugrabe" državne poticaje prije nego oni budu ukinuti.

Ukupan pad potražnje za strujom, toplinskom energijom i gorivima za prijevoz, uz istodobni porast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u 2020. godini. Izvor: IEA, Renewables 2020
Ukupan pad potražnje za strujom, toplinskom energijom i gorivima za prijevoz, uz istodobni porast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u 2020. godini. Izvor: IEA, Renewables 2020

Vjetar i solari prestižu sve druge izvore energije

Indija i Europska unija do kraja 2020. godine također će zabilježiti porast instaliranih obnovljivih izvora električne energije, i to za oko 10% - što će ovu godinu učiniti najbržim razdobljem rasta ovakvih¡ elektrana još od 2015., i to unatoč uvjetima ekonomske nesigurnosti. Ove dvije regije trebale bi biti predvodnice rasta obnovljivih izvora u 2021. godini, predviđa IEA.

Vjetar i fotonaponski sustavi prestići će ugljen i plin najkasnije do 2025. godine. Izvor: IEA, Renewables 2020
Vjetar i fotonaponski sustavi prestići će ugljen i plin najkasnije do 2025. godine. Izvor: IEA, Renewables 2020

U EU se očekuje pokretanje velikih projekta solarnih i vjetroelektrana koje su već u izgradnji u Francuskoj i Njemačkoj, dok će ostale države članice također ubrzati regulativu i poticaje kako bi dostigle ambiciozne ciljeve EU postavljene za razdoblje do 2030. godine. Faktor u tome bit će i konstanti pad cijene instalacija solarnih elektrana, kao i odluke sve više zemalja koje namjeravaju (poput EU) do 2050. ili 2060. postati ugljično neutralne.