Revolucionarna metoda pretvara nebodere u skladišta energije

Austrijski istraživači osmislili su Lift Energy Storage System, sustav koji koristi vrijeme nedostupnosti sustava dizala u visokim zgradama

Mladen Smrekar četvrtak, 2. lipnja 2022. u 18:02

Istraživači Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava (IIASA) u Beču dosjetili su se kako nebodere pretvoriti u skladišta energije iz obnovljivih izvora. To bi se dakako moglo postići postavljanjem velikih baterijskih skladišta, no to košta velik novac. Stoga istraživači predlažu da se za pohranu energije iskoriste sustavi dizala.

Kako funkcionira sustav?

Sustav zvan Lift Energy Storage System (LEST), opisan u časopisu Energy, koristi vrijeme nedostupnosti (downtime) sustava dizala u visokim zgradama za premještanje teških predmeta kao što su kontejneri s mokrim pijeskom s donjih na gornje katove kad postoje viškovi obnovljive energije.

Lift Energy Storage System
Lift Energy Storage System

U slučaju potrebe za korištenjem energije ti se utezi mogu spustiti, a sustavi regenerativnog kočenja u dizalima koristiti kao mini generatori energije koja se može isporučiti u mrežu. Većina novih dizala koristi ove sustave, a i ona starija mogu se prilagoditi za postavljanje baterije.

Autonomni roboti mogli bi obavljati sve teške poslove u takvim zgradama. Robote bi se moglo programirati da skoče s dizala kad se sustav približava granicama opterećenja, a algoritmi bi mogli odrediti koji bi vremenski intervali bili prikladni za podizanje utega koji se pak mogu pohraniti u hodnicima ili u praznim uredskim ili stambenim prostorima. 

Karta svijeta s brojem zgrada viših od 250 metara
Karta svijeta s brojem zgrada viših od 250 metara

Praktična izvedba

Istraživači tvrde da najsuvremenija dizala trenutno rade s učinkovitošću od 92 posto i mogu poslužiti kao izvrsno sredstvo za skladištenje. Još važnije, te se strukture nalaze u urbanim područjima, tamo gdje su zahtjevi za električnom energijom visoki i mogu se brzo implementirati.

Troškovi ugradnje ovih sustava uključivali bi autonomne robote, neke lako prenosive utege i male promjene u sustavima dizala. No, to bi i dalje bilo jeftinije od cijene postavljanja baterija.

Naseljeni stanovi s 36 skladišnih kontejnera (lijevo) i prazni stanovi s 573 kontejnera (desno)
Naseljeni stanovi s 36 skladišnih kontejnera (lijevo) i prazni stanovi s 573 kontejnera (desno)

Istraživači procjenjuju da bi trošak skladištenja energije varirao između 21 i 128 dolara, što je i dalje puno jeftinije od 345 dolara po kWh koliko stoji korištenje baterijskih sustava.

Operativni rashodi

Problem su operativni rashodi jer bi trebalo plaćati najam prostora na gornjim katovima i u podzemnim garažama, mjestima potrebnim da bi se maksimizirao skladišni potencijal takvog sustava. Trebalo bi i provjeriti strukturu svake pojedine zgrade, naročito težinu koja se može pohraniti na gornjim katovima bez narušavanja statike.