Europski se energetski sektor brzo mijenja, čak i brže nego što su to analitičari očekivali. Srećom, ovoga puta govorimo o pozitivnim promjenama, koje idu u smjeru dekarbonizacije i sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije. Podaci koje je prikupio i obradio nezavisni energetski i klimatski "think tank" Ember pokazuju da je u 2023. godini zabilježen pad generiranja energije iz ugljena i plina, zajedno s posljedičnim padom emisija ugljikovog dioksida, kakav do sada u ovoj generaciji nema presedana.

Europski energetski miks čišći je no ikad

U prošloj je godini, dakle, generiranje energije iz ugljena palo za 26%, a iz plina za 15%, što je ukupno smanjilo štetne emisije energetskog sektora za 19%. Istodobno je te tradicionalno zagađivačke izvore energije u velikoj mjeri Europa zamijenila obnovljivim izvorima, koji su u prošloj godini bili zaslužni za 44% udjela u proizvodnji električne energije.

Pokretači razvoja u segmentu obnovljivih su izvora energija sunca i vjetra, kje su zajedno u prošloj godini imale rekordni udio od 27% u europskom, nikad "zelenijem" energetskom miksu. Lani se dogodila i jedna bitna promjena – vjetroelektrane su proizvele više energije od termoelektrana na plin, prvi puta ikada. Uz rast fotonaponskih i vjetroelektrana, zabilježen je i ponovni snažni povratak hidroelektrana, pa su, kada se pribroje i nuklearne elektrane, takvi "čisti" izvori proizveli više od dvije trećine električne energije u EU.

Pad proizvodnje energije iz fosilnih goriva od 19% (-209 TWh) donio je i jednako toliko smanjenje emisija CO₂ (-157 milijuna tona), što je pad veći negoli je bio zabilježen uslijed pandemijskih zatvaranja tijekom 2020. godine (tada je iznosio -13%). Jedanaest zemalja EU zabilježilo je svoje najniže razine emisija stakleničkih plinova iz generiranja energije ikad, a ukupno je energetski EU zagađivao gotovo upola manje nego na svojem vrhuncu, 2007. godine (zabilježeni pad emisija je 46% u tom razdoblju).

"Energetski sektor EU usred je monumentalne promjene. Fosilna goriva igraju manju ulogu nego ikad, kako sustav čija su okosnica vjetar i sunce dobiva na značaju. Energetska kriza i ruska invazija na Ukrajinu nisu doveli do oživljavanja ugljena i plina – daleko od toga. Ugljen se približava postupnom ukidanju, a kako energija vjetra i sunca rastu, plin će biti sljedeći koji će ući u fazu konačnog pada. Međutim, nije vrijeme za samodopadnost. Europskoj uniji treba fokus na još brže korištenje vjetra, sunca i fleksibilnosti, kako bi se stvorio sustav u potpunosti bez fosilnih goriva", kaže Sarah Brown, programska direktorica Embera za Europu.